Otkriveno je zašto su divlje svinje u Njemačkoj još uvijek radioaktivne

Od ranije je poznato da divlje svinje u jugoistočnoj Njemačkoj imaju visok nivo radioaktivnog cezija, što se pripisivalo katastrofi koja se 1986. godine dogodila u Černobilu. No, dok su se nivoi radioaktivnosti smanjili kod drugih, iz neobjašnjivog su se razloga zadržali kod ovih životinja. Taj je fenomen poznat kao "paradoks divlje svinje".

Prema najnovijem istraživanju, piše Science Alert , za ovu su pojavu uz Černobil kriva i testiranja nuklearnog oružja provedena sredinom 20. stoljeća. Pretpostavka je da se ove životinje radioaktivnim tvarima i dalje kontaminiraju putem hranidbe.

Analizirali 48 uzoraka mesa divljih svinja 

Radioaktivno zagađenje koje dospije u okoliš nakon nuklearne katastrofe predstavlja veliku prijetnju ekosistemima. Nakon černobilske, koja se dogodila prije 37 godina, došlo je do povećanja kontaminacije radioaktivnim cezijem, posebno cezijem-137, čije je vrijeme poluraspada oko 30 godina.  

Kako pojašnjavaju na ovoj stranici, poluživot (vrijeme koje je potrebno da se raspadne polovina nestabilnih atomskih jezgara ili subatomskih čestica u uzorku radioaktivne tvari, op.a.) puno stabilnijeg izotopa (cezij-135), koji može nastati nuklearnom fisijom, traje preko dva miliona godina. Prema prethodnim istraživanjima, omjer cezija-135 i cezija-137 može ukazati na sam izvor. Visok omjer ukazuje na eksplozije nuklearnog oružja, a nizak na nuklearne reaktore. 

Stoga su radioekolog Felix Stäger sa Univerziteta Leibniz u Njemačkoj i njegovi kolege napravili analizu nivoa tog hemijskog elementa u 48 uzoraka mesa divljih svinja koje su od 2019. do 2021. prikupili lovci iz 11 regija Bavarske. Nivo radioaktivnog cezija u 88 posto ispitanih uzoraka bio je viši od zakonskog praga u Njemačkoj. 

I danas "radioaktivne" 

Zaključili su da je testiranje nuklearnog oružja odgovorno za 12 do 68 posto kontaminacije u mesu. Odnosno, uprkos tome što je Černobil glavni izvor cezija u divljim svinjama, otprilike četvrtina uzoraka je imala značajnu količinu ovog elementa, a koja je došla upravo putem testiranja nuklearnog oružja. 

Prehrana divljih svinja uključuje i podzemne gljive kao što su tartufi, čime su apsorbirale nastalo zagađenje iz oba izvora pa su i dalje "radioaktivne".

"Ova studija pokazuje da odluke o provođenju nuklearnih pokusa u atmosferi prije 60-80 godina još uvijek utječu na prirodna okruženja, divlje životinje, ali i ljudske izvore hrane", zaključili su naučnici.