Najveće štete su nastale u Sloveniji, ali nevrijeme nije zaobišlo ni ostale zemlje u našem okruženju.
Posljedice razorne poplave se sabiraju širom regije. Plavljenje površina, uništavanje jednogodišnjih i višegodišnjih usjeva, oštećeni objekti, poljoprivredna mehanizacija i oprema, stradale životinje samo su neke od posljedica. Stradali su prerađivački kapaciteti, transportna sredstva i putevi.
U Sloveniji je poplavljen znatan dio poljoprivrednih površina pokazuju prvi izvještaji koje je objavila Javna poljoprivredna savjetodavna služba (JSKS), koja djeluje u okviru Poljoprivredno-šumarske komore Slovenije (KGZS). Obim šteta je još uvijek teško u potpunosti procijeniti, jer su pojedini dijelovi Koruške, Savinjske doline, Gorenjske bili odsječene od svijeta i nepristupačni, a veze slabe.
Kamniška bistrica v Domžalah #poplave #slovenija pic.twitter.com/Tu44gABg6n
— Nathan (@MrNathanSi) August 4, 2023
Najveći udar su pretrpjele farme muznih krava. Hiljade litara mlijeka se nisu mogle predati, a na nekim su bile ugrožene životinje, štale, roboti za mužu. Voda je nosila bale sijena i stočnu hranu, pokidala puteve i pokrenula klizišta.
"Životinje treba pravilno zbrinuti tako da ih smjestite u suhi prostor, daleko od poplavljenih područja. Potrebno je osigurati adekvatnu hranu i vodu. U slučaju promjene zdravlja životinja uzgajivači trebaju obavijestiti veterinara, u slučaju smrti, pozvati Veterinarsko-higijensku službu", objavljeno je na stranici slovenskog ministarstva poljoprivrede.
U centralnom dijelu zemlje je poplavljeno najmanje 1.950 ha poljoprivrednog zemljišta. Vlada Republike Slovenije donijela je Uredbu o privremenim mjerama u upravnim stvarima radi sprječavanja posljedica poplava koje su zadesile ovu državu, a koja je stupila na snagu 6. avgusta 2023. godine.
Najveća šteta je na oranicama i voćnjacima, a ukupna bi mogla biti veća od 500 miliona eura. Do sada je zabilježeno šest ljudskih žrtava.
Slična situacija je u dijelovima Hrvatske gdje je olujno nevrijeme, na pojedinim lokalitetima s tučom, nanijelo velike štete poljoprivrednim proizvođačima. Rijeke Mura, Drava i Sava dostigle su rekordnu visinu vodostaja.
Mura zabilježila povijesni rekordni vodostaj, Hrvatska zbraja štete od vodnog vala
Vodostaj Drave kod Botova s 587 centimetara srušio je rekord iz 2014. kad je ista mjerna stanica pokazala dubinu vode od 577 centimetara.
U Srbiji je tokom vikenda snažno nevrijeme praćeno gradom pogodilo šire područje, a pričinjena je šteta na poljoprivrednim kulturama.
U Gornjoj Austriji glavno nevrijeme je prošlo, ali i dalje pada kiša, izvještava ORF. U Salzkammergutu je tokom vikenda ponegdje palo 120 do 150 litara kiše po kvadratnom metru. Vodostaji su u opadanju. Poplavni talasi su već prošli kroz velike rijeke Inn i Dunav, dok je situacija i dalje napeta u južnom Berglandu, u Mühlviertelu i Innviertelu ali se ne očekuju poplave. Prognoze pokazuju da je dalji rizik od poplava izbjegnut.
U Mađarskoj još strahuju od visokih vodostaja. Stručnjaci za vodu rade 24 sata na rijekama Mura i Raba, a više padavina nego što se očekivalo palo je i na vodovodnom sistemu Sajó, napisala je u nedjelju Nacionalna uprava za vode (OVF) na svojoj Facebook stranici. Očekuje se zadržavanje vode na oranicama.
Tagovi
Autorica