Odlična saradnja protivgradne djelatnosti sa obe strane Save

Tihomir Dejanović, direktor 'Protivgradne preventive RS' i Vladimir Hiti, voditelj Radarskog centra u Goricama, u susjednoj Hrvatskoj, do tančina su dogovorili saradnju u oblasti protivgrane zaštite u narednoj godini.

I ovogodišnja aktivna sezona protivgradne zaštite smatra se uspješnom. Za pet mjeseci sezone strijelci od Novog Grada do Bijeljine i Drine ispalili su 640 raketa u gradonosne oblake, spriječivši na taj način značajnije štete na poljoprivrednim usjevima i infrastrukturi.

"U početku aktivne sezone, u maju i junu smo imali najviše dejstava. Štete od grada nisu velike,uglavnom su nastale usljed zabrane dejstvovanja od strane kontrole leta. Evidentirane su na području Prnjavora i Laktaša, te u manjoj mjeri u Šamcu, Gradačcu i Gradišci", rekao je Dejanović.

Njegov kolega, Vladimir Hiti kaže da je na području koje pokriva Radarski centar Gorice ove sezone ispaljeno 120 protivgradnih raketa, a na branjenom području Hrvatske 1800 komada .

Granični pojas najrizičniji

I Hiti i Dejanović definisali su rizično područje od gradonosnih oblaka. To je pojas rijeke Save.

"65 odsto prodora dolazi sa juga, a 35 odsto sa sjevera, odnosno iz Hrvatske, i taj prodor načini redovno najveće štete. Od velikog značaja za protivgradnu zaštitu u Republici Srpskoj je da je efikasna i aktivna protivgradna zaštita u Hrvatskoj", tvrdi Dejanović.

Za pet mjeseci sezone strijelci od Novog Grada do Bijeljine i Drine ispalili su 640 raketa u gradonosne oblake.

Vladimir Hiti, stručnjak sa dugogodišnjim iskustvom tvrdi da su najpogubniji gradonosni procesi koji se formiraju nad rijekom Savom.

"U tom slučaju ni jedna strana ne može dejstvovati protivgardnim raketama. Gdje taj proces skrene tamo nastaje problem. Dosadašnja iskustva nam govore da je desni razvoj jezgre češći. Zbog toga smo se orijentisali na alternativnu zaštitu, u vidu prizemnih generatora", kaže Hiti, koji je ujedno i autor najmodernijeg prizemnog generatora koji isijava srebrni jodid u atmosferu, a uključuje se sistemom daljinskog upravljanja.

Naredna sezona će biti najuspješnija

Uprkos činjenici da nekoliko opština i gradova u Republici Srpskoj ne plaća svoje obaveze za protivgradnu zaštitu, direktor Dejanović je optimista kada je naredna sezona u pitanju i tvrdi da će ona biti najuspješnija od kad postoji ova djelatnost. Razlozi za optimizam su višestruki.

"Naredne sezone pustićemo u pogon automatske protivgradne stanice, dogovorena je nabavka prizemnih generatora, koji će biti locirani u pojasu pored rijeke Save, tu su i sve stare stanice i naravno nove rakete, koje djeluju u vidu lepeze i znatno su efikasnije", kaže Dejanović.

Do kraja aktivne protivgradne sezone ostalo je još mjesec dana. I Hiti i Dejanović smatraju da će u tom periodu gradonosni procesi biti slabiji, ali da će padavine biti sve češće. To je vijest koja će posebno obradovati ratare, jer će zemljište nakon sušne sezone biti povoljno za obradu za jesenju sjetvu.

Milionske investicije sasvim opravdane

Protivgradna preventiva Republike Srpske realizuje kapitalne investicije vrijedne 25 miliona maraka i nakon realizacije predviđenih projekata će biti sigurno jedna od najorganizovanijih djelatnosti ove vrste u cijeloj Evropi. Novi moćni radari na planinama Borji i Jahorini, te nastavak odlične saradnje sa kolegema iz Hrvatske i Srbije , automatizacija protivgradnih stanica, prelazak na moćnije protivgradne rakete, te nabavka prizemnih generatora, učiniće ovu djelatnost efikasnijom, a poljoprivrednu proizvodnju znatno sigurnijom.

U idućih mjesec dana gradonosni procesi će biti slabiji, ali će padavine biti sve češće.

Iako u nekim drugim državama, kao na primjer u Austriji, protivgradna zatita služi prvenstveno za smanjenje štete od grada na protivgradnim mrežama, kod nas je uvriježeno sasvim drugačije mišljenje. Poljoprivrednici, pa i veći dio ovdašnje javnosti smatraju da protivgradna zaštita treba u potpunosti eliminisati grad, dok se na drugoj strani individualne obaveze i obaveze koje lokalne zajednice imaju po ugovorima u dobroj mjeri zanemaruju. Ipak milionske investicije u ovu djelatnost su daleko manje od eventualnih šteta, koje se spriječavaju efikasnim djelovanjem čitavog sistema.

Foto: Boško Grgić