Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Nacrt dokumenta
  • 25.01.2022. 16:00

Objavljena Strategija poljoprivrede FBiH: Niski prinosi, obradive površine ispod prosjeka

Ukupno gledano, u razdoblju od 2018. do 2020. godine u FBiH je dodijeljeno 19,5 miliona KM za podršku konkurentnosti poljoprivrede, od čega je federalni nivo izdvojio 12 miliona KM, a kantonalni 7,5 miliona KM. 

Foto: Depositphotos/yanikap
  • 126
  • 18
  • 0

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva objavilo je prvi dio nacrta Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja za period 2021. – 2027. godina. Kako je navedeno u ovom dokumentu, u periodu 2014. - 2020., ukupna vrijednost BDV iz sektora poljoprivrede (zajedno sa lovom i ribarstvom) pokazuje tendenciju stalnog rasta i sa 741 miliona KM (2014) je povećana na 1,003 milijarde KM (2020). 

Sektor poljoprivrede je posebno važan za zaposlenost ukupnog, posebno ruralnog stanovništva. Formalna zaposlenost, mjerena apsolutnim brojem zaposlenih u ovome sektoru se stalno povećava i dostigla je nivo od 10.989 u 2019. godini.

Ukupno gledano, u razdoblju od 2018. do 2020. godine u FBiH je dodijeljeno 19,5 miliona KM za podršku konkurentnosti poljoprivrede, od čega je federalni nivo izdvojio 12 miliona KM, a kantonalni 7,5 miliona KM. 

Ispod EU prosjeka

U Bosni i Hercegovini, odnosno u Federaciji BiH, nažalost još nije urađen poljoprivredni popis koji bi omogućio sagledavanje stvarne slike o broju, veličini, strukturi i drugim važnijim pokazateljima na nivou poljoprivrednih gazdinstava. Prema Pilot popisu poljoprivrede iz 2010. prosječna površina korištenog zemljišta poljoprivrednog gazdinstva u BiH iznosi 1,97 ha raspoređena u prosječno četiri parcele, što je znatno ispod prosjeka u EU-27 koji iznosi 14,3 ha.

Kako izgledaju ključne brojke o evropskom prehrambenom lancu?

U nedostatku spomenutih podataka, analiza strukture poljoprivrednih gazdinstava je urađena na osnovu podataka o registriranim poljoprivrednim gazdinstvima. Ukupna broj registriranih poljoprivrednih gazdinstava kontinuirano raste i sa 60.622 u 2015. godini se povećao na 81.584 (2020.).

Usjevi i neobrađene površine

U Federaciji BiH u periodu od 2014. do 2020. godine u prosjeku je evidentirano 406.000 ha oranica i bašti, od kojih je 195.086 ha (48,05%) bilo zasijano ratarskim, povrtnim i krmnim biljem, dok je 185.500 ha (45,68%) neobrađenih površina. 

U strukturi sjetvenih površina u istom periodu i dalje su vodeća žita, koja slijede krmno bilje i povrtlarski usjevi, dok je najmanje zastupljeno industrijsko bilje. Žita zauzimaju u prosjeku 44,1% (od najmanje 76,7 hiljada u 2014. godini do najviše 90,5 hiljada u 2016. godini) zasijanih oraničnih površina. 

Povrće se gaji na prosječnih 41.518 ha, što je 21,3% oraničnih površina. Krmno bilje je zastupljeno na 63.967 ha, odnosno sije se na oko 33% oraničnih površina.  Najveće promjene su u industrijskom bilju, čije zasijane su uvećano za 4.434 ha, odnosno učešće im je od 0,6% poraslo na 2,7% korištenih oraničnih površina.  Žita i krmno bilje su zastupljeni na oko 77% oraničnih površina, što govori o uzgoju kultura koja su relativno jednostavna za uzgoj, a i postupak skladištenja i čuvanja je jednostavniji nego nekih drugih poljoprivrednih proizvoda. 

S druge strane, povrtlarski usjevi i industrijsko bilje koji zahtijevaju intenzivnu agrotehniku i odgovarajuće skladišne uslove su značajno manje zastupljeni u sjetvenoj strukturi čineći 23% ukupne proizvodnje. 

Polovina pod krompirom

Proizvodnja povrća u Federaciji BiH ima dugu tradiciju uz realnu mogućnost bržeg razvoja. Oko polovine zasijanih povrtnih površina, preko 21.000 ha je pod krompirom. Prosječna ukupna proizvodnja krompira za posljednjih sedam godina je oko 175 hiljada tona. Problem u proizvodnji krompira su izuzetno niski prinosi, niži od svih zemalja okruženja, evropskih i svjetskog prosjeka. 

Razloga ima više, a među vodećim je nemotiviranost proizvođača zbog nemogućnosti plasmana proizvedenih količina, tako da se krompir proizvodi više manje za vlastite potrebe, a tek višak za tržište.  Izgradnja prerađivačkih kapaciteta bi povećala potražnju sirovine što bi značajno uticalo i na povećanje prinosa ovog usjeva i ulaganja u moderne tehnologije proizvodnje, sortiment i ostalo.

Kako će izgledati poljoprivredna proizvodnja u Europi 2031?

Grah se proizvodi u prosjeku na oko 4.000 ha, ali proizvodnju, kao i kod krompira, odlikuju izuzetno niski prinosi koji su oko 1,4 t/ha i daleko su ispod prinosa u zemljama Evropske Unije. Po sjetvenim površinama slijede crni luk (prosjek oko 3,3 hiljade hektara), kupus (2,8 hiljada hektara), paradajz 1,9 hiljada hektara i paprika 1,6 hiljada hektara. Krastavac se na području FBiH uzgaja kao salatni i krastavac kornišon, u zaštićenom prostoru ili na otvorenom, koji se u kontinentalnim područjima manje prerađuju na lokalnom nivou, a više se izvozi. Posljednjih godina proizvodnja kornišona za izvoz je postao unosan posao, a otkup se uglavnom obavlja preko otkupnih stanica.

Niski prinosi

Prinosi povrća su veoma niski u poređenju sa zemljama okruženja. U posljednje vrijeme neki proizvođači ugovaraju proizvodnju npr. krastavac kornišon i u tom slučaju zahvaljujući primjeni intenzivne agrotehnike, odgovarajućeg sortimenta, ali i pomoći savjetodavaca na terenu ostvaruju prinose i nekoliko puta veće od ostalih proizvođača.

Ovo bi ujedno mogao biti i put intenziviranja povrtlarske proizvodnje - proizvođačima osigurati plasman, repromaterijal i stručnu pomoć pri proizvodnji što sve skupa vodi ka visokim prinosima, prinosima na nivou vodećih evropskih.

Iz FMPVŠ su pozvali javnost da svoje eventualne komentare i primjedbe na nacrt strategije dostave do 24. februara na email: [email protected], putem obrasca objavljenog na stranici ministarstva. 

Kompletan prvi dio nacrta Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH, možete pročitati u dokumentu ispod ovog teksta. 


Dokumenti


Tagovi

Poljoprivreda Ruralni razvoj Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja Federalno ministarstvo poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.

Trebali BiH jedinstveno ministarstvo poljoprivrede?

40


Glasova: 26

Da 65,0%

Glasova: 7

Ne 17,5%

Glasova: 7

Zaboli me za ministarstvo 17,5%

Pregled ankete

Pregled ankete