Kako izgledaju ključne brojke o evropskom prehrambenom lancu?

Kao odgovor na interesovanje za strategiju Evropske komisije Od polja do stola, sastavnog dijela novog evropskog zelenog dogovora koji ima za cilj da Evropu učini prvim klimatski neutralnim kontinentom do 2050. godine, nastala je i publikacija "Ključne brojke o evropskom prehrambenom lancu - 2021", a koju je objavio statistički ured EU, Eurostat. 

Podijeljena je u deset poglavlja u kojima se navode činjenice i brojke o gazdinstvima, poljoprivrednicima, farmerskoj proizvodnji i cijenama, ekonomskom učinku poljoprivrednog sektora, ribarstvu, preradi hrane i pića, trgovini, distribuciji, veleprodajnim djelatnostima i potrošnji hrane i pića, a završava poglavljem o ekološkim pitanjima vezanim za neke od faza prehrambenog lanca.

Predstavljene su informacije za Evropsku uniju i njene države članice, a dopunjene su podacima za članice EFTA (u slučaju da su bili dostupni). 

Podaci o poljoprivrednom zemljištu dobijaju se na osnovu popisa koji se provodi svake 3 do 4 godine. Posljednji takav održan je u 2020., a rezultati će biti obrađeni tokom druge polovine 2022. godine.

Rast eko površina

Prema onome iz 2016., poljoprivreda je u EU pokrivala 47 posto zemljišta, odnosno 191,9 miliona hektara. Od toga je za direktnu poljoprivrednu proizvodnju korišteno 156,7 miliona hektara, a preostale površine su šume, zgrade, putevi i vodene površine.

Udio ovoga zemljišta se kretao manje od jedne petina za Cipar, dok u Mađarskoj i Danskoj čini čak tri četvrtine. Ne zaboravimo, strategija Od polja do stola postavila je za cilj da najmanje 25 posto zemljišta ove vrste u EU do 2030. trebaju biti pod eko uzugojem. 

Ukupna eko površina u EU porasla je za 4,3 miliona hektara između 2012. i 2019. godine, što je porast od 45,9 posto. Tokom ovog perioda povećao se udio površina koje se koriste za eko poljoprivredu u svim državama članicama EU, osim Poljske. Kada je riječ o susjedima, udio ove vrste proizvodnje u Hrvatskoj se povećao više nego duplo.

Kada je riječ o susjedima, ondje je broj ljudi zaposlenih u poljoprivredi, prema ovoj statistici, u stalnom porastu.

Na osnovu broja grla stoke ta nam susjedna zemlja, zajedno s Mađarskom, Slovenijom, Litvanijom, Grčkom i Bugarskom, čini grupu zemalja gdje dominiraju male farme. Prosječan broj grla stoke kreće se ispod 10.

Najveća je bila proizvodnja svinjskog mesa od 23 miliona tona, a zatim slijede proizvodnja mesa peradi i govedine, dok je proizvodnja ovčijeg i kozijeg mesa bila mnogo manja. Proizvodnja milijeka je porasla i u 2020. je iznosila 160,1 milion tona.

Hrvatska, Grčka i Malta su bile tri članice EU u kojima je 2020. došlo do pada proizvodnje u oblasti poljoprivrede u odnosu na 2005. godinu.

Među pet država koje su se specijalizovale za proizvodnju kobasica našla se i Hrvatska.