Neki farmeri misle da je vrijeme za prekid s EU

Nakon desetljeća velikodušnih subvencija iz Bruxsellesa, neki britanski farmeri počeli su razmišljati o nezamislivom - kako bi im bilo bolje da su izvan Europske unije, piše EurActiv.

Poljoprivrednici su snažni pobornici EU od kada su Britanci posljednji puta glasovali 1975., a tijekom godina su im stizala sredstva koja su poticala produktivnost u tom sektoru.

Ovisni o potporama?

Prema vladinim podacima, godišnje su primali 3 milijarde funti, odnosno 4 milijarde eura u ime potpora koje je isplaćivala EU, što je činilo 55% ukupnih prihoda od poljoprivrede. Ali sada, uz premijera Davida Camerona se pripremaju na referendum o ukidanju britanskog članstva u EU. To će se dogoditi vjerojatno već u junu, jer neki farmeri osjećaju manje dobrobiti pripadanja briselskom klubu u usporedbi s ranijim generacijama.

Čak i jednostavni poslovi, poput postavljanja ograde u torovima, uključeni su u bolnu birokraciju, tvrde poljoprivrednici od kojih je većina ušla u ovaj posao kako bi pobjegli od papirologije.

Mogućnost gubitka tržišta

Dok su farmeri s punim radnim vremenom malobrojni, svega njih 140.000 u 2014., prema podacima britanske vlade imaju znatan utjecaj u biračkom tijelu ruralnih zajednica, gdje će se velikom većinom glasovati za Cameronove konzervativce. Nisu svi pod utjecajem mišljenja kako će im napuštanje EU olakšati život. Neki strahuju kako bi se subvencije mogle smanjiti i kako će izgubiti pristup važnim europskim tržištima.

Francuska je najveći korisnik poljoprivrednih isplata u EU u 2014. s 8,5 milijardi eura, dok je Velika Britanija na šestom mjestu, iza Španjolske, Njemačke, Italije i Poljske.

Britanci bi mogli izgubiti i inozemnu radnu snagu

"U prošlosti, sve glavne političke stranke su govorile kako žele ukinuti subvencije do 2020. Mislim kako je vjerojatnije održati sustav potpora", kaže Lucia Zitti iz Nacionalnog udruženja poljoprivrednika. Ona je za Reuters također izjavila kako su članice unije prilično podijeljenje. Žele više razumjeti o utjecaju mogućeg izlaska Velike Britanije iz EU ii čuti kako EU može bolje raditi za farmere.

Matt Naylor koji uzgaja cvijeće poput narcisa za prodaju po supermarketima u Velikoj Britaniji i kontinentalnoj Europi, kaže kako će glasati za ostanak u EU jer se velikim dijelom oslanja na inozemnu radnu snagu.

Predrasude EU protiv britanske tehnologije

Kaže kako radnici iz država poput Poljske, Litve ili Latvije koji često odrastaju na farmama, imaju drugačiju radnu etiku. "Puno je ljudi koji mogu sjesti na traktor. No, kada je u pitanju šišanje ovaca ili briga za mliječne krave, lokalni ljudi nisu zainteresirani", poručuje Naylor sa svoje farme u Lincolnshireu, u istočnoj Engleskoj.

Rasprava o izlasku iz EU bila je zapažena i na prošlotjednoj godišnjoj Poljoprivrednoj konferenciji u Oxfordu gdje je bivši ministar tvrdio kako je EU ostala zatečana britanskom inovacijom. "Razvoj britanske poljoprivrede, prepune potencijala susprežu predrasude protiv napredne tehnologije i znanosti", kaže bivši ministar poljoprivrede i okoliša Owen Paterson. "Tvrdoglavo odbijanje usvajanja naprednih tehnologija znači da Europa postaje muzej svjetske poljoprivrede".

Britanci podupiru GMO

Nevoljkost da EU prihvati genetski modificirane usjeve dodatno frustrira neke poljoprivrednike. Britanska vlada više podupire GMO usjeve od drugih EU država posljednjih godina. Kritičari tvrde da EU guši inovacije i pretjerano je oprezna kod odobravanja novih kemikalija za zaštitu usjeva.

Otežan pristup potporama

I dok proračun EU za farme opada nakon reformi zajedničke poljoprivredne politike, pritisak ekoloških grupa vodi povećanoj regulaciji pesticida i odlaganja otpada. Poljoprivrednike se potiče da šire raznovrsnost usjeva kako bi nastavili primati godišnje isplate potpora. "Otežan je pristup novcu, a i regulacije su se drastično povećale", kaže Stuart Agnew, poljoprivrednik iz engleske pokrajine Norfolk, zastupnik u Europskom parlamentu za anti-EU stranke UKIP i glasnogovornik poljoprivredne stranke.

Mnogi poljoprivrednici koji obrađuju zemlju u njegovoj regiji tradicionalno se rotiraju između pšenice i uljane repice, a sada moraju dodati usjeve poput graška ili graha, ili staviti zemlju na ugar.

Pristup tržištu nakon izlaska iz EU

Izgledi britanske poljoprivrede izvan EU ovise o pristupu ključnim izvoznim tržištima te u kojoj je mjeri Velika Britanija spremna održati potpore farmerima. Britanski izvoz pšenice, primjerice, dominira EU destinacijama, uz Španjolsku i Nizozemsku kao najvažnije kupce posljednjih godina.

Oni koji su za izlazak tvrde kako će Velika Britanija moći povlašteno pregovarati o trgovinskim sporazumima. No, oni ne donose nikakve detalje, i bilo kakvi pregovori oko sporazuma ne mogu dati Velikoj Britaniji iste benefite kao da je članica EU.

Nezavisni ekonomisti kažu kako će vjerojatno niknuti značajne carinske barijere, a prehrambene tvrtke će tom prilikom razmisliti o prebacivanju svoje proizvodnje u Irsku ili neke druge dijelove EU. Ekonomisti kažu kako će se Britanija i dalje morati usklađivati s EU standardima, ako želi izvoziti, ali više neće imati pravo glasa prilikom oblikovanja pravila.

"Ako želite otići jer želite stvoriti svoje vlastite pravilnike o pesticidima ili istaknuti naljepnice na prehrambenim artiklima i tako dalje, to će povećati troškove za izvozno orijentirane poljoprivrednike jer će se i dalje morati uskladiti s EU standardima", kaže Alan Matthews, profesor emeriturs europske poljoprivredne politike na Trinity Collegeu u Dublinu.

Foto: igor stevanovic/bigstock.com