Najviše pala cijena uljane repice - šta je sa žitaricama?

Ove sedmice stanje na tržištu, inflacija i vremenske prilike imaju veći uticaj na cijene žitarica i uljarica nego što je imalo zatvaranje žitnih koridora. U četvrtak su one pale četvrti dan za redom, ali je petak donio blagi preokret.

Uljana repica lider 

Juče su cijene na pariškom MATIF-u padale, a uljana repica bila jasan lider tog trenda. Njena cijena je niža za čak 10,75 eura/t na samo 425 €/t. U petak poslije 14 sati pokazala je blagi oporavak i iznosila 427,50 €/t što predstavlja najnižu u 27 mjeseci. Posljedica je to pada cijene nafte i palminog ulja u Maleziji i očekivanog obilnog uroda u Brazilu.

Cijena pšenice je 234 €/t i predstavlja blagi porast u odnosu na četvrtak. Ugovor o žitnim koridorima je produžen na 60 dana. Kotacije podržava nešto slabiji euro. Dodatno djeluje i vijest da je Alžir raspisao tender za 700.000 t pšenice. Velika je vjerovatnoća da će prodavci biti iz crnomorske regije. Prognoze za urod pšenice su se popravile na 130 miliona tona, za jedan milion više nego prošli mjesec. Padavine obećavaju bolju žetvu.

U EU je iz Ukrajine stiglo 4,8 miliona tona uvezene pšenice. Najveći pojedinačni izvoznik je Francuska sa skoro 9,2 mil. t do sada. Slijede je Rumunija sa 3,5 i Njemačka sa 3,1 mil. t. I dalje su glavni kupci Maroko, Alžir, Nigerija, Egipat i Saudijska Arabija.

Cijena kukuruza je u daljem padu i iznosi 226,50 €/t. U Evropi se očekuje manji njegov prinos, a veći u Brazilu.

Na čikaškom CBoT-u cijena pšenice i dalje pada. Iznosi 206,74 €/t. U padu je slijedi kukuruz sa 228,09 €/t, dok soja pokazuje blagi rast i za tonu je potrebno izdvojiti 485,77 eura. Zob je koštala 207,15 €/t. Američko tržište očekuje dobru žetvu kukuruza i soje, ali izvoz trpi zbog jake konkurencije iz Brazila.

Svjetska potrošnja premašuje proizvodnju pšenice

U svom tekućem izvještaju, Ministarstvo poljoprivrede SAD-a je prilagodilo svoje prognoze za marketinšku godinu 22./23., a brojke za 23./24. biće objavljene sljedećeg mjeseca. Prema ovom izvještaju potrošnja premašuje proizvodnju, a Kina ostaje na prvom mjestu uvoznika.

Na globalnom tržištu pšenice ponuda je porasla u odnosu na prethodni mjesec. Razlozi za to su veće početne zalihe u Siriji i povećane brojke proizvodnje za Etiopiju. Korigovana je potrošnja i iznosi 796,1 miliona tona što je iznad proizvodnje od 789 mil. t. Takvo stanje uglavnom je rezultat stanja u Indiji, Kini i EU.

Manji izvoz za EU, Argentinu i Brazil premašuje veće količine iz Rusije i Ukrajine. Potrošnja je i dalje veća od proizvodnje, a krajnje zalihe nastavljaju da padaju u skladu s tim na 265,05 miliona tona. To je i dalje 7 mil. t manje nego prethodne godine i 21,25 mil. t manje nego u 20/21.godini.