Najavljene padavine uticaće na voće, odradite zaštitne tretmane sutra

U sedmici pred nama prognostičari su najavili padavine pa je iz tog razloga savjet svim proizvođačima šljive da zaštite svoje voće od monilioza u toku sutrašnjeg dana i to u prije podnevnim satima. 

Prema riječima Mirka Jokića, iz  PSSRS, u te svrhe mogu da se upotrijebe preparati na bazi piraklostrobina + boskalida, kao što je Signum ili sa aktivnom materijom kaptan, poput Merpana, Kaptana 50WP, Agrokaptana ili nekog drugog odgovarajućeg. 

"Kako bi se spriječila pojava rđe (lat. Puccinia pruni), pomenutim sredstvima može da se doda i neki na bazi sumpora, poput Kumulusa, Pepelina, Thiovit Jeta", predlaže Jokić.

Padavine koje se očekuju tokom vikenda, tačnije od večernjih sati u subotu, a zatim i tokom čitave naredne nedjelje, kada će preovladavati nestabilno vrijeme, imaće uticaja i na zasade krušaka. 

Kako bi se pomenuta voćna vrsta zaštitila od prouzrokovača čađave krastavosti (lat. V. inaequalis), preporuka agronoma je da se u toku sutrašnjeg dana, u prije podnevnim satima obavi zaštita primjenom nekih od preparata sa lokalno - sistemičnim djelovanjem, na bazi ditianona i to hemijskim preparatima Delan 700WG ili Galilieo. Mogu poslužiti i oni aktivne materije fluazinam - na primjer Kardinalom.

U onim zasadima gdje postoji problem da se uđe u parcelu u vlažnijim uslovima, ovim sredstvima može se dodati i neki pripravak sa sistemičnim djelovanjem na bazi difenkonazola, poput Score 250EC, Sekvenca ili na bazi fenbukonazola, na primjer Indar 5EW.

Šta kod sekundarnog cvjetanja ?

Na terenu je evidentna i česta pojava obilnog sekundarnog cvjetanja na krušci. U tom slučaju, Jokić savjetuje u cilju prevencije oštećenja od bakteriozne plamenjače (lat. E. mylovora), standardnoj zaštiti dodati i kombinaciju pesticida aktivne materije fosetil - aluminijum. Neki od preporučenih su Alliete Flash, Azimuth. Takođe, korisni su i biloški prirpavci na bazi Bacillus subtilis (poput Extrasola) kao i oni na bazi bakarnog hidroksida (Evereste, Kocide 2000) u smanjenoj dozi (0,5 - 1,5 kg/ha).

Pored pomenutih voćnih vrsta, najavljena kiša imaće uticaja i na jabuku pa u svrhu zaštite od prouzrokoača čađave krastavosti (lat. V.inaequalis), preporuka je da se u subotu ujutru uradi preventivna zaštita nekim od preporučenih preparata sa lokalno - sistemičnim dejstvom na bazi ditianona ili fluazinama. 

Kako prepoznati da li je zaustavljena čađava krastavost krušaka i jabuka?

Kako smo ranije pisali, čađava krastavost jabuka i krušaka, prouzrokovač Venturia inequalis i Venturia pyrina, ekonomski su najznačajnije bolesti ovih voćnih vrsta. Sa zaštitom bi trebalo nastaviti i u slučaju kišnog ljeta, bez obzira na više temperature.