Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rentiranje zemljišta
  • 03.04.2022. 18:00

Najam poljoprivrednog zemljišta - velike razlike u cijeloj EU

Velika je razlika u cijenama iznajmljivanja između zemalja članica i pojedinih regija.

Najam poljoprivrednog zemljišta - velike razlike u cijeloj EU
Foto: Depositphotos/fotodrug.gmail.com

Veliki broj poljoprivrednih proizvođača u Evropskoj uniji nisu vlasnici zemljišta kojega obrađuju. Za potrebe svoje proizvodnje oni ga stoga unajmljuju na kratkoročni ili dugoročni period.

Prema podacima Eurostata, u 2020. godini je zakup jednog hektara obradivog zemljišta i/ili trajnog travnjaka bilo najskuplje u Italiji. U prosjeku je najam iznosio 837 eura po hektaru.

Među regijama EU za koje postoje podaci, najviše cijene zakupa u 2020. zabilježene su u talijanskoj regiji Friuli-Venezia Giulia. Ondje je prosjek dosegnuo 1.714 eura po hektaru što je više od dva puta od nacionalnog, a razlika više nego očita.

Italiju i u cijeni i u razlici slijedi Holandija s prosjekom zakupa od 819 eura po hekataru dok je najviše zabilježena cijena iznad 1.500 eura/ha. Ove se cijene, kako se može vidjeti i u grafikonu, odnose na 2019. 

Pregled cijena rentiranja u zemljama EU

S druge strane, poljoprivredno zemljište je u 2020. bilo najjeftinije iznajmiti u Slovačkoj. Ondje je u prosjeku trebalo izdvojiti 57 eura po hektaru.

Gledamo li po regijama EU, najjeftinije su Središnji Norrland i Gornji Norrland u Švedskoj gdje je godišnja renta iznosila 34 eura po hektaru.

Ko je dobio državno poljoprivredno zemljište u Odžaku - bika pojeli, a njive drugi uzeli

U svim regijama EU za koje postoje podaci, iznajmljivanje trajnih travnjaka bilo je jeftinije od zakupa oranica.


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.