Nada Nešković Railić: Život na selu nije samo poljoprivreda

Zadrugarstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju. Praktično da nije bilo regije nakon Drugog svjetskog rata, u kojoj se nije pojavila poljoprivredna zadruga, a koja je u značajnoj mjeri doprinijela revitalizaciji ruralnih sredina. Na sličan način, u Dolini Japre, tačnije u selu Donji Agići kod Novog Grada posljednjih 70 godina razvijala se zadružna ideja, koja je obuhvatila nekoliko generacija zadrugara, ali i rukovodilaca.

Rodonačelnik zadrugarstva u Donjim Agićima bio je povratnik iz norveškog logora, Dragan Antonić, osnivač ZZ "Agići" i otac Milovana Antonića, savremenog barda zadrugarstva u BiH, koji će u periodu nakon posljednjeg rata svojim zalaganjem, idejama i aktivnostima udahnuti novi život u Podgrmeč. Međutim, to nije i ne smije biti jedina zasluga koja se pripisuje g-dinu Antoniću. Zapravo, svi veliki lideri, bez obzira iz koje oblasti djelovanja dolaze, svoju veličinu i nasljeđe najbolje dokazuju i čuvaju od vremena tako što iza sebe ostave relevantne nasljednike u poslu, čijem su stasavanju posvećivali jednako vremena i pažnje, koliko i drugim aktivnostima tokom svog rada.

Zahvaljujući strateškom razmišljanju Milovana Antonića, Podgrmeč je dobio g-đu Nadu Nešković Railić, današnju direktoricu PZ "Agrojapra". O tome da je ovo jedan od najboljih "transfera" u novijoj istoriji opštine Novi Grad govore planovi, aktivnosti i rezultati aktuelnog rukovodstva zadruge. "Agrojapra" danas zapošljava 26 ljudi, od kojih je skoro polovina žena, što je samo po sebi poduhvat, da jedna ruralna organizacija duži niz godina uspješno obezbjeđuje egzistenciju za dvadesetak podgrmečkih porodica. Istovremeno, broj onih koji direktno ili indirektno imaju koristi od zadruge je daleko veći. Bilo da su u pitanju zadrugari, kooperanti ili pak stanovništvo Doline Japre, "Agrojapra" je bila i ostala oslonac i razlog za opstanak mnogih ruralnih domaćinstva.

Kralj kamilice: Kupio sam u životu 4 nova traktora, a nikad novo auto

Danas, PZ "Agrojapra" proizvodi i na tržište plasira vlastite finalne proizvode pod brendom "Izvor". U pitanju su integralna brašna od pšenice, heljde, raži, kao i brašno od domaćeg kukuruza, ali i hladno cijeđena ulja od bundeve i suncokreta, brašno od bundevinih sjemenki, sušena šljiva, bundevine sjemenke i sl.

Zadruga posjeduje i vlastitu pekaru, koja svakodnevno obezbjeđuje Grmečki hljeb u mnogim domovima, žito se melje u zadružnoj vodenici na rijeci Japri, dok se kvalitet života lokalnog stanovništva dodatno obogaćuje u zadružnom restoranu, biblioteci i muzeju. Ne treba zaboraviti kako zadruga svakodnevno servisira potrebe ljudi i poljoprivrednika u pogledu obezbjeđivanja poljoprivrednih inputa, goriva na zadružnoj benzinskoj pumpi, kao i robe široke potrošnje, te već duži niz godina organizuje vožnju i isporuku mlijeka lokalnih farmera do "Mlijekoprodukta" u Kozarskoj Dubici.

Ipak, dobar dio pomenutih aktivnosti danas ne bi postojao u obimu u kojem funkcioniše da jednog dana, početkom 2000-tih g-đa Nešković Railić nije donijela odluku da iz Gračanice dođe u Donje Agiće, te na prijedlog Milovana Antonića svoju karijeru posveti unapređenju domaćeg zadrugarstva.

Kako je izgledao Nadin dolazak u Podgrmeč? Koji su bili ključni momenti kod njenog stasavanja i kasnijeg preuzimanja zadruge? Zašto po njenom mišljenju život na selu nije samo poljoprivreda? Zašto su žene sjajni saradnici? Koji su budući planovi "Agrojapre" i još mnogo toga, pogledajte i poslušajte u novoj epizodi "AgroManager" podcast-a, urednika i voditelja Petra Ninića.