Jedan od načina da se poljoprivrednici motivišu na osiguranje svoje proizvodnje jeste da ono bude uslov za dobijanje subvencija. To je način koji koriste neke zemlje u okruženju i koji je dao rezultate.
Mjera osiguranja usjeva dala je neke, ali još uvijek ne značajnije rezultate. Veliki broj lokalnih samouprava iz sopstvenih budžeta, dodatno podstiče poljoprivrednike da se osiguraju.
Pored svih načina podsticaja, otpor poljoprivrednih proizvođača i dalje postoji iako je trošak osiguranja minimalan i kreće se od 1,5 odsto do tri odsto od ukupnih troškova koje farmeri imaju. Taj trošak je nizak u odnosu na ono šta se gubi ako dođe do grada ili oluje ili neke druge nepogode.
Grad oštetio dugogodišnje nasade, voćnjake i poljoprivredne kulture
Međutim, kako smo ranije pisali, često puta se dešavalo da usljed gradonosnih oblaka bude uništen veliki broj zasada voća: krušaka, šljiva, malina. Iako prilikom oštećenja od elementarnih nepogoda poljoprivrednicma, u vidu nadoknade, znatno mogu pomoći osiguravanja parcela, ipak mali broj njih, kako kažu stručnjaci, osigurao je svoje usjeve.
"Ja ne znam nikog u okolini da je osigurao svoje zasade. Većinom ljudi ne osiguravaju jer nisu u finansijskoj mogućnosti", rekao je tada jedan od poljoprivrednika.
Najčešće opravdanje koje poljoprivredni proizvođači koriste kao izgovor da ne osiguravaju svoju proizvodnju je loše iskustvo sa osiguravajućim kućama, navodi stručnjak za agroekonomiju, Bojana Nešić. Takođe, ljudi nisu ni dovoljno informisani jer mnogi ne znaju šta se iz osiguranja može dobiti. Ima i dosta nezadovoljnih proizvođača kada se utvrđuje visina štete. Tu ne treba kriviti samo društva za osiguranje jer često poljoprivrednici zaključe polisu, a da ne znaju pod kojim uslovima su to uradili.
Jedan od načina da se poljoprivrednici motivišu na osiguranje svoje proizvodnje jeste da ono bude uslov za dobijanje subvencija. To je način koji koriste neke zemlje u regionu i koji je dao rezultate.
U osiguravajućim kućama koje posluju u okruženju, poljoprivrednici imaju mogućnost da osiguraju praktično svaku vrstu proizvodnje i to od gotovo svih najčešćih rizika. Gubitak prinosa može biti osiguran od više različitih rizičnih situacija. Osnovnim se smatraju: požar, udar groma i grad i za ovu vrstu osiguranja odlučuje oko 95 odsto proizvođača.
Više od 5 miliona KM - tolika je šteta zbog nevremena u Semberiji
Poplave, jesenji i proljetni mraz ili oluja su dopunski rizici i za to se odlučuje minimalan broj poljoprivrednika jer im oni uvećavaju krajnji iznos premija.
Visina premija zavisi od biljne vrste, lokacije zasada, odabranog pokrića, prinosa i cijene roda.
Tagovi
Autorica