Mlaćenje prazne slame: Od cijene pšenice do stočnog groblja, a ništa konkretno

Zaštita domaće poljoprivredne proizvodnje bila je tema jučerašnjeg sastanka u Bijeljini na kojem su se okupili poljoprivrednici i predstavnici entitetskih ministarstava poljoprivrede i trgovine RS-a, te državnog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a na koji se ovog puta nisu odazvali predstavnici mlinsko-pekarske industrije. Kako je saopćeno iz Gradske uprave Bijeljine, velikog pomaka nije bilo jer predstavnik državnog ministarstva “nije raspolagao dovoljnim podacima o uvoznoj politici”.

"Suština sastanka bila je razmotriti deficit izvoza domaćih poljoprivrednih proizvoda nad uvozom i smatram da je zaista paradoksalno da bilo koji predstavnik ministarstva trgovine ne raspolaže osnovnim podacima iz svoje oblasti. Predstavnik Ministarstva trgovine i turizma, sa druge strane, nije umio da nam kaže u kojoj fazi se nalazi stečajni postupak nad Robnim rezervama RS, a nije bilo odgovora ni na pitanja koja su postavljena na prošlom sastanku, ali i mnogo puta prije toga", rekao je Sreten Vučković iz gradskog Odjeljenja za poljoprivredu.

Poticaji i pšenica

Bijeljinski gradonačelnik Ljubiša Petrović je insistirao da na sljedećem sastanku, koji je zakazan za 19. avgust, obavezno budu prisutni i gradski, ali i poljoprivredni inspektori RS-a, kako bi bile razmotrene pritužbe predstavnika poljoprivrednih proizvođača na moguće zloupotrebe poticajnih sredstava.

"Želimo od inspektora da čujemo ko i na koji način prijavljuje sjetvene površina i na osnovu toga dobija poticaj u vrijednosti od 500 KM, kao i ko kontroliše svrsishodnost utroška povjerenih sredstava", precizirao je Petrović.

Grad je poticaj za pšenicu utvrdio na visini od 10 feninga po kilogramu, ali problem koji još uvijek zakonski nije riješen je limit iznosa po jednom proizvođaču. Semberski ratari su upozorili na nisku cijenu ovogodišnjeg roda pšenice. Predsjednik Udruženja "Sela Semberije i Majevice", Savo Bakajlić, kaže kako je nedopustivo da je pšenica otkupljivana po cijeni od 35, 36 feninga po kilogramu, dok je isplativa cijena koštanja morala biti 0,43 KM.

"Primijenili smo agrotehničke mjere, postigli dobre i kvalitetne prinose a onda prodali pšenicu budzašto. Ove godine nećemo ući u proizvodnju dok se resorno ministarstvo i Vlada RS ne izjasne o otkupu i parametrima pšenice koje moramo ispoštovati. Cijena hljeba se ne snižava, pa svi zarađuju osim nas, ratara koji krpimo kraj s krajem. Ako se ovako nastavi, sela će nam ostati prazna, a oranice zarasti u korov", kaže Bakajlić.

Predsjednik Udruženja povrtara "Sunce", Drago Tomić, iz Crnjelova ističe da su klimatske promjene i nelojalna konkurencija najveći problem. "Naše povrće u prodaju stiže na puno tržište. Jer imamo uvoznu robu 12 mjeseci u godini. Onda se borimo da ovo što proizvedemo i prodamo pa dajemo u bescjenje", naveo je Tomić.

Stočno groblje

Pomoćnik entitetskog ministra poljoprivrede, Negoslav Lukić, izrazio je svoje negodovanje povodom činjenice da Bijeljina nije na adekvatan način regulirala problem stočnog groblja, na šta je Petrović odgovorio da će rado posjetiti bilo koju lokalnu zajednicu u RS-u koja je ovo pitanje riješila na dobar način i prepisati tu dobru praksu.

"To će, naravno, biti nemoguće, jer nijedna lokalna zajednica u Republici Srpskoj nije uspostavila funkcionalan sistem stočnih grobalja, čak ni Banjaluka, za koju neki tvrde suprotno, ali je ipak u očima Ministarstva jedini problem Bijeljina koja se protekle godine lavovski borila da suzbije afričku kugu svinja na svom području", ocijenio je Petrović.