Mirzaha stigne i u plastenik i na pijacu, kad podvuče crtu - ima računice

Iako na kraju sedme decenije života Mirzaha Huseinović iz Budaka kod Srebrenice vrijedno radi na svom imanju. Ovdje se s porodicom vratila prije tačno 20 godina. Nakon što su uselili u obnovljenu kuću, zasukali su rukave, očistili imanje, nabavili stado ovaca i koza, te postavili dva plastenika u koje su zasijali razne kulture.

U godinama koje su dolazile, ovo domaćinstvo nastavilo je s ulaganjem, suočili se, ali i prebrodili brojne nedaće. Uprkos svemu, poljoprivreda i stočarstvo, za njih i dalje ostaju jedini izbor.

Plastenička proizvodnja      

U tome je prepoznatljiva, priča nam ova vrijedna domaćica koja se već 14 godina bavi i proizvodnjom rasada brojnih vrsta povrća. Uzgaja ga u dva plastenika od po 100 kvadratnih metara, a nakon uklanjanja rasada u njima sadi papriku, paradajz, krastavac, patlidžan i druge vrste, za svoje potrebe, ali i za prodaju. 

"Sve poslove u plastenicima i prodaju proizvoda na srebreničkoj i bratunačkoj pijaci obavljam sama, a oko usjeva na njivi pomaže mi sin sa svojom porodicom. Tu su poslovi oko ovaca, koza, pa i oni kućanski. Na selu uvijek ima posla ko hoće da radi", kazuje nam Huseinović.

Nakon nepunu deceniju i po svog malog "biznisa", kaže kako je zadovoljna i poslom i plasmanom proizvoda za koje znaju kupci iz Srebrenice i Bratunca koji po rasad i povrće dolaze pravo na njeno imanje.

Godišnja računica 6.000 KM

Posla, priča nam, ima dosta - treba plastenike prekopati, pođubriti, sjemena posijati, zalijevati i pratiti temperaturu u rasadniku. Ali, ona je već u dobroj formi te dosta povrća proizvodi i na otvorenom. Problema, kaže, najviše ima ljeti kada izvor za natapanje usjeva presuši, pa se mora tražiti alternativno rješenje.

U Srebrenici ovaca k'o u priči, a vunu neće niko

"Većinu proizvoda petkom prodajem na bratunačkoj pijaci i ponedjeljkom u Srebrenici. Deset struka rasada košta jednu marku, dok je rasad patlidžana i kupusa skuplji, prodajem ga za marku i po", nabraja Mirzaha, dodavši da iako su cijene niske, na kraju se trud ipak isplati.

Kada na kraju jeseni svedem računicu, njena godišnja zarada iznosi oko 6.000 maraka i tokom godine, sa zadovoljstvo ističe, uvijek ima novca.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor