Ministar Hrnjić otvoreno o zloupotrebama poticaja: Umjesto štale, zatekli smo vilu s bazenom

Je li "rekordan agrarni budžet" dovoljan za razvoj sektora u Federaciji BiH, zašto poljoprivrednici mjesecima čekaju na isplatu poticaja, je li FBiH riješila probleme u mljekarstvu, šta pokazuju kontrole na terenu i zašto se javno ne objave primjeri zloupotrebe podrški – samo su neke od tema o kojima smo razgovarali s federalnim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Kemalom Hrnjićem.

Četiri kantona su već obrađena i prebačena na trezor za isplate poticaja za mlijeko za četvrti kvartal prošle godine, kaže resorni ministar.

U intervjuu za Agroklub se osvrnuo i na pad otkupnih cijena, izostanak zaštitnih mjera na državnom nivou, ali i na projekte koje smatra ključnim za budućnost domaće poljoprivrede - posebno podršku mladima. Nezaobilazna tema, svakako je bilo i Svjetsko prvenstvo u nogometu - kakav rezultat ministar očekuje?

Izdvajanja za poljoprivredu nisu dovoljna

Rekordan budžet i ove godine je namijenjen poljoprivredi u FBiH, cifra od 190 miliona KM, ako pogledamo raniji period, nije zanemariva, ali je li to zaista dovoljan iznos za razvoj sektora ili i dalje govorimo o "pokrivanju minimuma", čak i ako uzmemo u obzir i izdvajanja sa nižih nivoa?

Mi smo od 106 došli do 190, vjerujem da ćemo ove godine sa poslovnim bankama doći i do 200 miliona maraka. Dakle, ova Federalna vlada je, ja vjerujem jedina u poslijeratnom periodu, uspjela u svom četverogodišnjem mandatu udvostručiti budžet poljoprivrede za Federaciju Bosne i Hercegovine. Međutim, nedovoljno. I tih 200 miliona moram reći da je nedovoljno, to je 100 miliona eura. Ako uzmete još kantone, nekih 25 miliona eura, to je 125 miliona eura za Federaciju, nešto malo manje u drugom entitetu. To je vrlo nedovoljno, u odnosu na naše prve susjede, jedna država je članica Evropske unije, druga još nije, ali imaju preko milijardu i 200 miliona eura svojih budžeta, dakle skoro pa milijarda više nego u Bosni i Hercegovini.

Svaka naredna Federalna vlada i sve vlade u ovoj zemlji imaju zadatak da povećavaju taj iznos izdvajanja za poljoprivredu, ali i da napravimo prave programe da se taj novac usmjerava ka pravim poljoprivrednim proizvođačima, onima koji žele razvijati svoje gazdinstvo. Ovo je poticaj razvoju. Moramo u narednom periodu razmišljati o tome da potičemo samo one koji žele razvijati svoje gazdinstvo. Ne možemo stagnirati u proizvodnji 20 godina, a uvijek izdvajamo novac i pitamo se gdje odlazi. Mi smo dosta toga uspjeli ove tri i po godine promijeniti. Dosta smo bili i kritikovani od strane poljoprivrednika, jer mijenjate neku praksu koja je 20 godina ustaljena.

Međutim, smatram da smo napravili dobre stvari i bilo bi šteta zaustaviti ove reformske procese, ako se ipak u narednom četverogodišnjem mandatu jednako ovako Vlada bude ponašala prema poljoprivredi, vjerujem da ćemo biti u boljoj poziciji nego što smo bili prije četiri-pet godina.

Često smo gledali poljoprivrednicima kroz prste

Kad govorite o našim susjedima i njihovim izdvajanjima za poljoprivredu, moramo uzeti u obzir da su to i veće države i veće poljoprivredne površine. Čiji je zadatak odvojiti prave poljoprivrednike? Koliko ste uspjeli u tome u ovih nešto više od tri godine?

Ne znam koliko sam uspio, ali znam koliko smo bili iskreni u svojoj borbi i mislim da je situacija puno bolja nego kad smo došli, da smo to uspjeli sistemski riješiti, ne zato što je Kemal Hrnjić tu, nego zato što smo donijeli propise koji sada onemogućavaju eventualne zloupotrebe na terenu.

Danas inspekcijski organi i naši službenici u Ministarstvu opuštenije rade zato što iza njih stoji propis koji im dozvoljava da primijene tu mjeru. Vrlo često imam osjećaj da su u prethodnim mandatima propisi bili takvi da su ostavljali prostora za dvostruko, trostruko djelovanje. Možete i ovako i onako. Oni moraju biti nedvosmisleni. Dakle, propis mora biti jasan i onaj koji ga provodi mora biti dosljedan.

Moram i to kazati, da je česta bila pojava da smo imali propis na stolu, a da ga nismo primenjivali. Dakle, da smo gledali poljoprivrednicima kroz prste. To je jednostavno nedopustivo, ne samo u poljoprivredi, nego zakon je zakon i svaki građanin ove zemlje ga mora poštovati.

Kada počinje isplata poticaja?

Ono što poljoprivrednike u ovom trenutku najviše interesuje je kada će početi isplata poticaja, četvrtog kvartala iz prošle godine za mlijeko. Dakle, već osam mjeseci nema isplate, kada mogu očekivati sredstva na računu?

Što se nas tiče, četiri kantona su već završena. Mi smo poslali na trezor i oni već mogu danas dobiti svoja sredstva. Obračunavamo i ostale kantone i vrlo brzo će biti na trezoru. Imamo 35 miliona maraka na raspolaganju. Mislim da će to ići brzo. Sad je samo stvar tehnike. Moram biti iskren i reći da je i meni žao da smo u ovoj godini ovako odužili s donošenjem Programa poticaja bez ikakve potrebe.

Isto tako ću reći da su tome možda jednim dijelom doprinijeli i poljoprivrednici jer nisu išli nekim legalnim kanalima. Mi smo Program stavili u javnu raspravu i svako je imao pravo da da svoje primjedbe, komentare, prijedloge, sugestije. Nešto smo prihvatili, nešto nismo.

Ali se kasnije pojavila situacija da poljoprivrednici traže nešto što možda i nije u skladu sa zakonom, čekali smo skoro dva mjeseca na usvajanje Programa bespotrebno, jer sve smo to mogli iskomunicirati u javnoj raspravi. Svi smo pomalo krivi, žao mi je zbog toga, ali pokušavamo nadomjestiti to vrijeme i da što prije isplatimo poticaje.

Koji kantoni su obrađeni?

Mislim da su završeni Posavski, Sarajevski, Unsko-sanski i Hercegovačko-neretvanski kanton. Kako su dostavljali dokumentaciju, tako smo i obračunavali. Posavski i Hercegovačko-neretvanski imaju manje korisnika, Unsko-sanski i Tuzlanski su sa najviše korisnika. Računamo kada riješimo te velike kantone onda je sve lakše. Međutim ne želimo nikog favorizirati nego idemo onim redom kako je ko dostavljao.

Jesu li sve obaveze iz prethodne godine u potpunosti realizirane?

Sve obaveze iz 2025. su završene, i za proizvodnju i za ruralni razvoj. Dakle, mi smo budžet zaključili za ‘25. godinu, radimo izvještaj prema Vladi, ono što je urađeno, sve i jedna marka na terenu.

Mljekarstvo u izazovnoj situaciji

Značajna sredstva su uložena u proizvodnju mlijeka, ne govorimo samo o poticaju za mlijeko, nego i sve ono što ta proizvodnja podrazumijeva, i rezultati su zaista u plusu, tu možemo uputiti i čestitke farmerima, ali se pojavio problem tržišta - što se odrazilo na cijene i smanjivanje otkupnih količina. Koliko Ministarstvo realno može utjecati na takve poremećaje?

Mljekarstvo je sigurno najbitnija grana u poljoprivredi u Bosni i Hercegovini pa tako i u Federaciji. Više od polovine budžeta za proizvodnje ide na mlijeko. Oni su najzastupljenija kategorija u Federalnom ministarstvu poljoprivrede.

Taj sektor jeste u jednoj izazovnoj situaciji. Ja je neću zvati kriza jer takve situacije znaju biti i šansa. Prvenstveno moramo znati da je došlo do povećanje proizvodnje mlijeka u Evropskoj uniji. Sa nivoa Federacije, ove godine ćemo imati 44 feninga, ako ste recimo u Unsko-sanskom kantonu dobijete još na to 15 feninga od Kantonalne vlade. To znači 59 feninga poticajnih sredstava, bez onoga što plaćaju otkupljivači. Onda imate na poticaj na zasađene površine, dodatak na gorivo - 100 maraka po hektaru, pa dodatak ako se radi o organskoj proizvodnji, imate sa nivoa kantona i općina i gradova neke povlastice kao što su mliječni kartoni, analize, usluge veterinara, naravno to se sve mijenja od kantona i gradova, ali ta dobra situacija je doprinijela, i naše ulaganje u ruralni razvoj, da imamo perfektno povećanje proizvodnje mlijeka u FBiH. I naša industrija možda u ovom momentu nije bila spremna "progutati" tu količinu. Ali mislim da smo već malo stabilizirali tržište.

Osušeno 2,8 miliona litara mlijeka

Jedna od mjera zbrinjavanja viškova mlijeka, je njegovo sušenje i prerada u sir, imate li podatke koliko je do sada "zbrinuto" tih viškova. Poznato je da su iz budžeta izdvojena značajna sredstva kako bi se potpomogla ova investicija, kakav je interes drugih mljekara u tom pogledu?

Mi smo potaknuli da se otvori fabrika za sušenje mlijeka u Tuzlanskom kantonu. Izdvojili smo milion maraka u budžetu da pomognemo industriji koja želi tamo sušiti. Po mojim informacijama jedan otkupljivač s USK i jedan iz TK već suše mlijeka negdje do 3 miliona litara.

Dodali smo još jedan milion u budžetu za poticanje proizvodnje sira, dakle, oni koji će otkupiti dodatne količine mlijeka i to usmjeriti u proizvodnju sira, mi smo i tu izdvojili milion maraka. I te dvije mjere su prvi put na nivou Federacije. Prvi put neko tako razmišlja, da idemo ciljano na one proizvode koji nam nedostaju u proizvodnji.

To su oni proizvodi koji smo većinski uvozili, a sada ih mi sami proizvodimo iz ovih takozvanih viškova. Ne možemo reći da imamo višak mlijeka, ako uvozimo mliječne proizvode. Dakle, mi imamo samo nepovoljnu strukturu proizvodnje i sada želimo animirati svoju industriju da se okreće ka ovim proizvodima koje uvozimo iz vana.

Firma Meggle iz Bihaća suši već u dva navrata, čini mi se po 400 tona mlijeka, to je 800 tona i MI99 u Gradačcu suši svoje otkupljeno mlijeko - do 2 miliona litara. Tako da je to nekih 2,8 miliona litara u zadnjih mjesec i po dana.

Ono što ja imam kao neslužbene informacije je da ostale industrije nemaju potrebu da suše i to je jedan pokazatelj da oni i nemaju viškova mlijeka. Istina, našli su neka rješenja na inozemnim tržištima u izvozu i to je dobra informacija za nas. Potičemo i izvoz. Tako da danas ne možemo reći da je toliki pritisak kao što je bio prije dva mjeseca.

Danas je industrija u komotnijoj poziciji i nema potrebe za otkazivanjem otkupa, ali otkupna cijena mlijeka je sasvim druga priča i ona se sigurno mijenja u odnosu na tržišne aspekte, ako je veća ponuda od potražnje, onda će cijena biti niža. I to je sasvim logično, ali moramo znati da je industrija značajno smanjila cijenu gotovog proizvoda na policama, jer danas imate industrije koje nude mlijeko 1 l za 1,30 i 1,40 KM. Takve cijene nisu bile ni prije korone. Sjetite se, u koroni je bilo 2,70 - 2,90 KM. Ovo je ipak značajno niža cijena i moramo razumjeti industriju, ali naravno moramo čuvati i svoje farmere.

Ali značajno su smanjene i cijene u otkupu sirovog mlijeka?!

Mislim da su više pale cijene na policama nego otkupne cijene i to je sasvim logičan slijed, jer ako industrija mora smanjiti prvo cijenu gotovog proizvoda, smanjit će i ulazne komponente. Mislim da je ovo još uvijek podnošljivo za naše farme.

Zašto nema zaštitnih mjera?

Kada se pojave problemi, jasno je da su oči farmera uprte u Vas, jeste li ispred Federalnog ministarstva reagirali prema Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH - koje prema Vijeću ministara BiH može predložiti mjere u smislu ograničavanja uvoza?

Vaše pitanje daje interesantne odgovore. Istina je da su u zadnje tri godine, za sve što se dešava u poljoprivredi sve oči uprte u Federalno ministarstvo. Kantona kao da nema. Države kao da nema. To je meni i čast zato što smo sigurno ovakvim radom, vidljivošću, transparentnošću došli u poziciju da farmeri samo gledaju Federalno ministarstvo i federalnog ministra. I to se može i na taj način posmatrati.

Nekada ih pitam kako se zove ministar u nekom kantonu, oni ne znaju njegovo ime i prezime. Znači da se nisu ni obraćali za pomoć nekom kantonalnom ministru, nego jednostavno traže pomoć u Federaciji. I ja sam ponosan na to, jer smo se svojim radom uspjeli nametnuti kao neko ko donosi odluke i ko kreira ambijent u poljoprivredi Federacije i bit ćemo sigurno krivi za sve što je loše, ali bi morali onda biti i vidljivi za sve ono što je dobro urađeno, a u Federaciji je urađeno puno stvari. Kad je u pitanju vanjska trgovina, vi znate ko je tu nadležan. Dakle, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa donosi te odluke.

Ja sam bio u tijesnoj komunikaciji i sa državnim ministrom (Stašom Košarce, op.a.), ali i sa ministrom u Vladi entiteta RS sadašnjim premijerom (Savom Minićem, op.a.) kada je nastao problem sa izvozom mlijeka na srbijansko tržište. U jednoj tijesnoj komunikaciji smo to uspjeli na neki način relaksirati jer je potpuno bio zabranjen izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz Bosne i Hercegovine u Srbiju. Sada je to dopušteno, ali opet uz neke barijere. Zbog sveukupnih političkih odnosa, kada sam pokušao kasnije biti u kontaktu sa sadašnjim premijerom Vlade Republike Srpske, onda vas politički oponenti prozovu da pričate sa nelegalnim premijerom. Ja nisam čovjek koji određuje ko je u ovoj zemlji legalan, ko nije, tu imaju nadležne sudske instance, ali mi moramo raditi, moramo komunicirati sa svima koji nam mogu pomoći da možemo opuštenije raditi u ovoj zemlji.

Moram priznati da ta komunikacija sada nije na zavidnom nivou i kad se tiče Vlade entiteta RS i kad se tiče Vijeća ministara, odnosno Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Žao mi je što je to tako, međutim, političke prilike su učinile da smo svi oslonjeni samo na sebe, a kada će se početi timski raditi na tome da se poboljša ambijent u Bosni i Hercegovini, to će sigurno čekati neko drugo vrijeme.

Pitam Vas zato što je ministar Staša Košarac u nekoliko navrata izjavljivao da takve mjere mogu biti donesene, samo ukoliko bi inicijative došle od entitetskih ministarstava, a ne poljoprivrednika odnosno udruženja?

Ne želim komentarisati izjave ministra Košarca. Međutim, ono što želim reći je da Vijeće ministara vodi politiku na nivou države Bosne i Hercegovine i ne treba pitati nikoga na nižim nivoima vlasti šta će raditi.

Zabrane, prelevmani i optužbe: Meso može, mlijeko ne može?

Dakle, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa procjenjuje situaciju i ako smatra da je tržište ugroženo od nekih roba i proizvoda iz vana, ima pravo da reagira, da predloži Vijeću ministara zaključke, odluke, zakone i da to usvajaju. Uvijek se pokušava na taj politički, skriveni način, možda predstaviti da je Bosna i Hercegovina skup dva entiteta. To nije tako, Bosna i Hercegovina je država. Ona ima svoje zakone, svoju vladu, Vijeće ministara i mora donositi odluke u interesu svih građana ove zemlje. Tražiti od entiteta inicijative, pa ćemo te inicijative davati na Vijeće ministara, ja kao ministar ne želim učestvovati u takvom radu. Imamo svi svoje odgovornosti, na svom nivou i moramo preuzimati odgovornost za ono za što smo imenovani.

Šta nam nedostaje za takve mjere?

Početkom ove godine ministar Košarac je rekao da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju dozvoljava uvođenje zaštitnih mjera u vidu prelevmana, carina ili kvota za određeni poljoprivredni proizvod, ali da određeni ministri u Vijeću ministara BiH iz FBiH ne daju saglasnost. No, činjenica je da se takva inicijativa kada je riječ o mlijeku nije našla na dnevnom redu. Kako to komentirate, u Vijeću ministara je i predsjednik stranke iz koje Vi dolazite?

Jeste, i siguran sam da bi moj kolega gospodin Elmedin Konaković podržao svaku inicijativu koja ide u interesu Bosne i Hercegovine, njenih građana i privrede. Ne možete znati imate li podršku ako niste to ni donijeli na Vijeće ministara i predložili, pa onda ako neko nije glasao onda možete pričati da nemate podršku.

Istina je da sporazumi predviđaju da se može zaštititi tržište, ali ono što nama nedostaje i što niko do sada na nivou Bosne i Hercegovine nije napravio, a konkretno je odgovorno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, je sistem da možemo dokazati da je naš neki proizvod ugrožen od uvoza. Dakle, mi moramo našim partnerima sa kojima imamo međunarodne sporazume dokazati da je recimo mlijeko ugroženo, brojkama.

Danas, kad iznesemo brojke, vidjet ćete da Bosna i Hercegovina, kada je u pitanju količina, više izvozi nego što uvozi. Ali, kad je u pitanju vrijednost tog uvoza, on je višestruko veći od našeg izvoza. Zašto se to dešava? To je upravo ova struktura naše proizvodnje. Izvozimo niskovrijedne, a uvozimo visokovrijedne mliječne proizvode. Nije to od jučer, tako je zadnjih 20 godina.

Industrije u Evropskoj uniji su mnogo moćnije, finansijski i na svaki drugi način od naših. Ali isto tako, mi nismo danas toliko nemoćni, da ne možemo proizvoditi sireve, maslac, proizvode od mlijeka u prahu. Evo, pokrenuli smo stvari sa mrtve tačke. To je način kako se trebamo boriti protiv uvoza.

Međutim, u ovom prehrambenom sektoru mi puno stvari uvozimo, koje nikako ne proizvodimo. U prošloj godini smo uvezli preko 200 miliona maraka banana, to će ostati tako. Mi bananu, ako je želimo ponuditi našim građanima, moramo uvoziti. I ona nam čini jedan vanjskotrgovinski deficit - banana, kafa, mango. Ali isto tako možemo izvoziti ono što mi proizvodimo, moramo podizati naše tradicionalne proizvodnje kad je u pitanju mljekarstvo, proizvodnja mesa, žitarice, uljarice, sve ono što mi možemo proizvoditi u Bosni i Hercegovini, moramo biti bolji i ponuditi izvoznim tržištima kako bi taj vanjskotrgovinski deficit pokušali barem umanjiti.

Kontrola proizvodnje mlijeka

U posljednjem revizorskom izvještaju navedeno je kako Pravilnikom iz 2025. godine nije precizno definiran način kontrole proizvodnje kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka kod proizvođača koji imaju vlastitu preradu, tako i kod onih koji proizvedeno mlijeko predaju otkupljivačima. Lani su ukupno odobreni poticaji za proizvodnju mlijeka iznosili 63.593.171 KM. Hoćete li i šta ćete mijenjati u propisu, u skladu s preporukama revizora?

Prije svega moram reći da je mojim dolaskom prvi put uvedena mjera da se oni prerađivači mlijeka koji sami i proizvode i prerađuju vlastito mlijeko, posebno tretiraju u kontrolama. Mi smo imali situaciju da su te kontrole izvodili inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove i tek po njihovom nalazu smo mogli obračunavati neke novčane podrške.

Revizori upozoravaju na nedostatak kontrole pri dodjeli poticaja za mlijeko

Bilo je tu odstupanja i imali smo dvije godine problema, dok nismo te otkupljivače odnosno prerađivače doveli u neko zadovoljavajuće stanje. Njih nema puno, čini mi se da ih je 17 na području FBiH.

Nije mi do kraja jasan nalaz kad je u pitanju revizorski izvještaj, sve kontrole radi Federalna uprava za inspekcijske poslove. Tako je po zakonu regulirano. Zakoni koje smo htjeli mijenjati, kojima smo nastojali da Federalnom ministarstvu damo veće ovlasti kad su u pitanju kontrole, nažalost nisu podržani u Federalnom parlamentu. Vlada je usvojila izmjene i dopune zakona, Federalni parlament je tražio da se taj zakon skine, ali ja poštujem i preporuku revizije. Mi ćemo to sigurno detaljno sve proanalizirati. Sve što ide u pravcu poboljšanja sistema, mi ćemo to sigurno odraditi.

Umjesto poljoprivrednog objekta zatekli kuću s bazenom

Malverzacije s poticajima se često spominju u neoficijelnim razgovorima, međutim, javno se o tome vrlo malo govori - možda bi najlogičnije pitanje onda bilo - šta pokazuju kontrole na terenu, ima li nepravilnosti u korištenju poticaja?

Pa ima, tu i tamo ih pronađemo, ali nerijetko sada Federalna uprava donosi rješenje o povratu sredstava i nerijetko se zabranjuje tri godine takvim licima da apliciraju na dodjelu federalnih poticaja. Gdje god smo pronašli takvu aktivnost, mi smo je na neki način sankcionisali.

Bilo je preko 400 predmeta neriješenih iz 2012. godine. Dakle, to je prije mog dolaska, 11 godina ranije. Prošla su skoro tri saziva Federalne vlade od tih mjera. Ja sam kao ministar naložio, a imali smo taj zadatak i od revizije, da se ti predmeti moraju napokon završiti. Mnogo je problema mene sačekalo u ovom Ministarstvu. Revizija je to gledala godinama kroz prste. A onda kad smo mi došli onda je rečeno sad se mora završiti. OK, na nekom se, kako naš narod kaže, kola moraju lomiti.

Aplicirali na poticaje za izgradnju poljoprivrednog objekta za držanje životinja, službenici na terenu zatekli vilu s bazenom ?

Više čitajte u intervjuu ? https://t.co/GmsTyWSWgh pic.twitter.com/WpIOkJBr0t

— AgroKlub.ba (@agroklubba) June 12, 2026

Mi smo donijeli rješenje o odbijanju. I ono što je indikativno, jedan - dva su se žalila na ta rješenja, 400 i više ljudi su rekli 'OK, odbili ste nas, mi to prihvatamo'. Što znači da nas to sve upućuje da su ta rješenja o isplatama tada donesena na nekakav sumnjiv način. Mi smo to naravno zaustavili. Oni koji su nas tužili, s njima smo na sudu. Išli smo ponovo voditi upravne postupke, ponovo gledati te objekte i uvijek navodim primjer gdje je trebao biti neki poljoprivredni objekat, mi zateknemo neku vilu sa bazenom koja je trebala biti finansirana iz Federalnog ministarstva poljoprivrede.

Gdje smo god takvu situaciju zatekli, kao ministar sam poduzeo sve mjere u skladu sa zakonom, ali sam imao pravo i da podnesem krivičnu prijavu federalnom POSKOK-u protiv lica koji su zloupotrijebili položaj, odnosno namjeru da ostvare poticajna sredstva. Dalje je do tih organa, gdje su ti predmeti završili stvarno ne mogu komentarisati.

Jeste li zaista zatekli kuću sa bazenom?

Da, naši službenici koji su otišli na teren su zatekli kuću sa bazenom i takav smo izvještaj i dobili. To je jedan od primjera.

A, za koju mjeru poticaja je aplicirano?

Za izgradnju poljoprivrednog objekta za držanje životinja.

Zašto se zloupotrebe javno ne objave?

S obzirom da je riječ o javnom novcu, dakle novcu građana, zašto se javno ne iznose podaci o zloupotrebama?

Ova država ima Zakon o zaštiti ličnih podataka. Smatram da je moj posao da to prijavim nadležnim organima, ima tužilaštvo, sudstvo koje treba da se bavi takvim stvarima i vjerovatno ako se dokaže da je neko zloupotrebio poziciju, dodjelu poticaja i ja sam za da se objavi javno, zašto da ne, ako se objavljuju političari, zašto ne bi ovi koji uzimaju novac iz budžeta.

Najavili ste nedavno i da službenici kreću u kontrole korisnika podrški za mlade poljoprivrednike i one na siromašnim područjima, kakvi su rezultati prvih kontrola?

Službenici su još na terenu, do kraja ove sedmice bit će kompletiran izvještaj, sve ćemo ponuditi javnosti. Ne krijemo ništa. Očekujem da će u najvećoj mjeri biti ispoštovano ono što smo pravilnikom propisali. Ja sam ih pozvao da se ne igraju sa tom mjerom jer utiču i na one u budućnosti koji bi trebali dobiti tu mjeru.

Možda će se desiti nekoliko primjera, zbog nekih specifičnih situacija. Nije lako nabaviti grla. Ona su obično iz uvoza, pa to malo kasni, ali mi ćemo sigurno javnosti ponuditi izvještaj ko je dobio tu mjeru, koliko je njih ispoštovalo, koliko nije i koliko bi eventualno moralo vratiti taj novac.

Očekivao lakši mandat

Nešto više od tri godine na čelu ste Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kako biste ocijenili svoj dosadašnji rad, na šta ste ponosni i postoji li nešto što nije išlo u skladu s Vašim očekivanjima, odnosno planovima?

Puno je toga što nismo realizirali, a zamislili smo i mislio sam stvarno da će biti puno lakše. Nažalost nije. Ostat će taj posao nekim drugim vladama.

Prije svega digitalizacija procesa u ovom Ministarstvu i u poljoprivredi generalno. Smatrao sam da možemo napraviti barem na nivou Federacije odjeljenje unutar Ministarstva koje bi na neki moderan način kontrolisalo dodjelu poticanih sredstava kako bi jednom za svagda završili tu priču o zloupotrebi sredstava.

Naravno ima puno stvari koje smo napravili, koje možda građani ne vide, ali ja sam nedavno bio toliko transparentan da sam na 26 stranica dao svoj izvještaj o tome šta smo uradili u ovom mandatu za tri godine, koje su nove mjere donijeli, kakve su one rezultate polučile i tu ima jako dobrih rezultata. Sve proizvodnje su u rastu, dakle nisu u stagnaciji, nego rastu sve one strateške proizvodnje i to od 33 pa neke čak do 77%. To su vrlo ohrabrujući rezultati, s tim se sigurno možemo malo i pohvaliti.

Kad je u pitanju ono na šta se ponosim to je mjera za mlade. Lično sam je donio u ovo Ministarstvo, osmislio, kreirao uz pomoć kolega koji su je dorađivali. Pokušavamo na jedan najtransparentniji i najpošteniji način koji je moguće ostvariti u ovoj zemlji, da mladim ljudima kažemo niste zaboravljeni. Evo u poljoprivredi ako želite raditi bujrum, imate podršku Federalnog ministarstva, 25.000 eura grant sredstava da neko pokrene svoj biznis, teško da će dobiti i u Evropskoj uniji.

Ali, jedna mala Bosna i Hercegovina i njeni građani su izdvajajući u budžet, rekli dajte pomozite našim mladim ljudima da ostanu u ovoj zemlji. Raduje me što vrlo često dobijam poruke naših mladih iz inostranstva koji kažu 'vratio bih se i supruga i ja i djeca, ako će ovaj sistem ostati u narednim godinama'. Dakle, ovo je apel na buduće vlade. Nemojte mlade ljude isključivati. Bitni su nam, jer smo plakali jučer što idu vani, a sad ih vraćamo polako. Nemojte zaustavljati taj trend. Nemali broj mladih ljudi koji se žele baviti poljoprivredom se vratio.

Mi ćemo ih obići u narednim mjesecima, predstaviti ih, da vidi javnost da su pet, šest, sedam godina radili u evropskim zemljama i da su se odlučili sa svojim porodicama vratiti i baviti se poljoprivredom. Neki su napravili odlične poljoprivredne objekte, farme, vrlo moderne. Sve ono što su zaradili vani donijeli su u ovu zemlju. Dakle, mi se na tu mjeru moramo više referirati i moramo u budućnosti razmišljati kako ćemo je razvijati. A nikako kako ćemo je ukinuti.

Da li bi ponovo bio ministar?

Spominjete buduće vlade, izbori su u oktobru, kakva su Vaša očekivanja? Biste li prihvatili još jedan mandat ministra poljoprivrede?

Nije bio lak ovaj mandat, teško je bilo, ali i čast. Jedna velika čast i odgovornost služiti svojim građanima, svojoj državi. Sasvim sigurno bih, ako bih dobio tu priliku. Međutim, građani odlučuju. Ima još do izbora. Vidjet ćemo, još se toga puno treba napraviti.

Ako bi ovaj koncept ostao na snazi, ja bih vrlo rado prihvatio drugi mandat i nastavio ove reformske procese koje smo pokrenuli, a oni sigurno nisu beznačajni.

Svi uz Zmajeve

Sinoć je počelo Svjetsko prvenstvo u fudbalu. Večeras igraju BiH - Kanada, brojke kažu da bi na agro terenu definitivno izgubili, mnogo su veći od nas, no ne možemo ne pitati šta očekujete od susreta na fudbalskom terenu, da čujemo poruku za naše Zmajeve?

Ja im želim svu sreću na svijetu, mada sam mišljenje da smo mi već pobijedili samim plasmanom na Svjetsko prvenstvo. Ja ću uživati gledajući te utakmice i kako god da prođemo ja ću biti zadovoljan. Naravno uvijek je ta tiha nada da mi možemo proći grupu na Svjetskom prvenstvu. Mislim da imamo veliku šansu.

Zmajevi protiv Kanade: Na njivi su velesila, ali na zelenom terenu se i mi nešto pitamo!

Večeras, ja bih bio zadovoljan ako bi ostali neporaženi, možda 1:1. Ali ako bude igrao Tabaković (Haris, op.a.) onda je sve otvoreno. Možemo dati još koji go i možda i pobijediti Kanadu i otvoriti tako Svjetsko prvenstvo. Kako god da završimo ja ću biti prezadovoljan. Mislim da građani trebaju uživati u Svjetskom prvenstvu i učešću naše reprezentacije, ako prođemo grupu bilo bi fenomenalno.