Meggle je na domaćem tržištu razvio sopstveni koncept proizvodnje, koji se realizuje samostalno u Bihaću. Proizvodnja je prilagođena i takođe orijentisana ka izvozu.
Kompanija Meggle u Hrvatskoj objavila je krajem prošle sedmice da restrukturira poslovanje u toj državi i da bi do kraja godine trebalo da ugasi proizvodnju u Osijeku, pri čemu će otkaz dobiti oko 160 radnika čija se radna mjesta gase. Tom prilikom bilo je riječi da će ova firma preseliti proizvodnju u Bihać i u Kragujevac, u susjednu Srbiju.
Kako iz kompanije kažu, proizvodnja iz Hrvatske neće se seliti u Bosnu i Hercegovinu. "Meggle je na domaćem tržištu razvio sopstveni koncept proizvodnje, koji se realizuje samostalno u Bihaću. Proizvodnja je prilagođena i takođe orijentisana ka izvozu. Trenutno imamo 212 zaposlenih i u prosjeku 1.800 kooperanata", kaže ispred Meggle-a Marija Kolobarić.
Alić: Stočari zaslužuju više podrške jer imaju i više ulaganja
Kao lider u domaćoj proizvodnji, navode da će i dalje nastaviti nesmetano sa radom na našem tržištu.
U saopštenju za Agroklub stoji da je odluka o gašenju proizvodnje u Osijeku i o drugačijem modelu poslovanja, za koji se očekuje da stupi na snagu od 01. januara 2021. godine, donijeta usljed dugogodišnjih poslovnih izazova i nekoliko kriza koje su se negativno odrazile na poslovanje - od krize aflatoksina, preko Agrokora pa do najnovije izazvane pandemijom korona virusa.
Na bosanskom tržištu Meggle je dugo prisutan, naročito poslije pokretanja vlastite proizvodnje tako da je za naredni period za cilj postavljeno definisanje savremenog biznis plana, kako bi se ojačale tržišne pozicije i unaprjeđenje poslovanja po održivom modelu. Svoje proizvode plasiraju u zemlje regiona, ali i na pojedina tržišta u Evropskoj uniji i na svakom od tih država postoji drugačiji i održiv koncept proizvodnog procesa.
S druge strane, domaći poljoprivredni proizvođači nisu baš tako optimistični. Prema riječima Murisa Mujanovića, domaća mljekarska industrija je u krizi. Otkazuju se narudžbe jer i nema neke velike potrošnje, pogotovo u programu tvrdih sireva, koji su baš upitni za plasman. "Znam da su otkazali otkup kozijeg mlijeka, a kada je u pitanju kravlje, tu se rade korekcije cijena", navodi Mujanović.
Dodaje da su mljekari tražili da se država uključi i subvencionira, bar dio troškova, što naravno kod naših vlasti nije uslovilo nikakvu reakciju.
Podatak o gašenju hrvatske mljekare pogodio je njihove proizvođače, smatrajući da ukoliko se želi postići cilj samodovoljnosti, mora se drugačije urediti tržište, uz odgovarajuću podršku države. Realno nije ostvarivo da se mali mljekari udruže i svoje mlijeko distribuiraju u manje prerađivačke kapacitete i da je to nešto što ne može da se uradi za kratko vrijeme.
Mujanović: Uvozimo meso iz centara zaraze, a naši proizvođači nemaju kome da predaju stoku
Podsjećamo da se domaći proizvođači često nalaze u nezavidnom položaju, iako naša zemlja posjeduje dovoljno resursa da bi bar 70 - 80 % sopstvenih potreba u proizvodnji hrane mogla da zadovolji iz vlastitog uzgoja.
U momentu svjetske pandemije i katastrofe, u Bosnu i Hercegovinu, unosi se potencijalna zaraza putem uvoza svježeg crvenog mesa iz najugroženijih područja dok domaća živa stoka čeka zatvorena po stajama jer su dobavljači stočne hrane i žitarica već uveliko digli cijene istih.
Tagovi
Autor