• Uzgajivač junadi
  • 23.03.2020. 16:30

Mujanović: Uvozimo meso iz centara zaraze, a naši proizvođači nemaju kome da predaju stoku

Poljoprivrednici su podsjetili Vijeće Ministara da čak i u ovim trenucima, BiH izvozi, u Tursku i zamolili da se u funkciju stave unutrašnje rezerve koje proizvođači mogu da ponude.

Foto: Muris Mujanović
  • 830
  • 68
  • 0

Uzgajivači junadi u Bosni i Hercegovini, ali i poljoprivredni proizvođači, obratili su se prošle sedmice Vijeću Ministara BiH, u cilju informisanja da se u momentu svjetske pandemije i katastrofe, u našu zemlju, unosi potencijalna zaraza putem uvoza svježeg crvenog mesa iz najugroženijih područja dok domaća živa stoka treba da "crkava" po stajama jer su dobavljači stočne hrane i žitarica već uveliko digli cijene istih.

Podsjetili su da je naša zemlja proizvođač mesa koje se čak i u ovim trenucima izvozi u Republiku Tursku, uz molbu da se hitno ograniči i zaustavi unošenje virusa u BiH pod maskom snadbijevanja stanovništva jer smo u suprotnom i sami odgovorni, te da se u funkciju stave unutrašnje rezerve koje proizvođači mogu da ponude. 

BiH ima dovoljno resursa

Šta o ovoj temi misle uzgajivači junadi, pitali smo Murisa Mujanovića, prerađivača u mesnoj industriji. Prema njegovom mišljenju, radi se o tome da naša zemlja posjeduje dovoljno resursa da bi bar 70 - 80 % sopstvenih potreba u proizvodnji hrane mogla da zadovolji iz vlastite proizvodnje.

"Mislim da se može reći da su dobavljači uredno snabdjeveni sa dovoljnom količinom sjemena i sadnog materijala i da se količine vještačkog đubriva sasvim dovoljne za potrebe BiH. U svakom slučaju, u našem bližem okruženju imamo respektabilne institute koji se bave proizvodnjom sjemena tako da u svakom slučaju to nije i ne može predstavljati problem", smatra Mujanović.

Imamo dosta zapuštenih površina

Kako kaže, takođe imamo i fabriku za proizvodnju vještačkog djubriva u neposrednoj blizini granice tako da ni to nije problem. U ovom trenutku bi bilo neophodno da se sve raspoložive površine podvrgnu hitnom tretmanu i pripremi za sjetvu jer je zbog dugogodišnjeg zanemarivanja domaće proizvodnje, došlo do situacije da imamo dosta zapuštenih površina.

"Lično mislim da bi ovo trebalo biti prioritet i čak predlažem da se uvede jedna vrsta radne obaveze na sjetvi, uz pomoć civilne zaštite. Ovaj problem se neće riješiti brzo i postoji velika vjerovatnoća da nas čeka teška i gladna zima", procjenjuje ovaj proizvođač.

Sjetva u doba koronavirusa: Ima li dosta sjemena, đubriva i drugog repromaterijala?

Kako ocjenjuje, pojedinci u ovom vremenu pokušavaju da dizanjem cijena sjemena soje i drugih žitarica, ostvare kratkotrajnu korist. Ova pojava je trajna i ponavlja se u kriznim vremenima. Trgovina ima svoja pravila i treba biti oprezan kod procijene ko se bavi lihvarenjem, a ko radi u skladu s pravilima, mada trenutno to i nije najvažnije pitanje.

"Kao hitnu mjeru predlažem momentalnu isplatu svih zaostataka po osnovu podsticaja i kao drugi korak predlažem hitno ažuriranje spiska sa trenutnim stanjem žive stoke i žitarica jer nam se dešava da se uvozi meso iz centara zaraze, a naši proizvođači nemaju kome da predaju stoku", izričit je Mujanović.

U predstojećem periodu, sjetva je najvažnija

Ovaj korak trebalo bi preduzeti hitno jer naše unutrašnje rezerve su sigurno dovoljne za slijedećih par mjeseci i ne bi bilo poželjno da se granice drže otvorenim samo zbog navodne brige za snabdjevenost lanaca prodavnica jer se iste mogu snadbijevati i iz domaćih farmi i klaonica.

Moguće da će u narednom periodu trebati izvršiti i plansku nabavku tovnog materijala odnosno jedinki, ali to su mjere za koje se može reći da nisu hitne. Hitna je samo sjetva i to je ono što treba riješiti u narednih 10 do15 dana. Ukolilko bi se obezbijedila sredstva i ljudi, mogu sa sigurnošću tvrditi da nas ova katastrofa neće uništiti, u protivnom, samo dragi Bog zna šta nas čeka.

Veterinari se dobro snalaze na terenu

Što se tiče veterinarske službe, kako kaže, radi se o dobro organizovanoj grani koja se može puno više i bolje angažovati jer i ako se bave liječenjem životinja, u trenutnoj situaciji korektno se snalaze jer se u principu uvijek bore sa "nepoznatim" uzročnikom, odnosno, njihovi pacijenti su bez mogućnosti da kažu kakva im je klinička slika, iskustva iz dezinfekcije i ostalih obaveznih mjera poput karantina, koja u ovoj situaciji mogu biti neprocijenjiva.

Farmofit: Proizvodnja stočne hrane odvija se bez poteškoća

Podsjećamo da ipak na domaćem tržištu ima i kompanija koje neće mijenjati dosadašnje poslovanje i nastavit će sa urednom isporukom kvalitetne stočne hrane i da neće doći do poremećaja u obimu proizvodnje. Animalna proizvodnja temelj je ukupnih poljoprivrednih aktivnosti u BiH i kao takav okosnica opstanka i razvoja brojnih poljoprivrednih gazdinstava. 


Tagovi

Dobavljači stočne hrane Unutrašnje rezerve Muris Mujanović Priprema za sjetvu Poljoprivredni proizvođač Cijena sjemena soje Cijena žitarica Unutrašnje rezerve Animalna proizvodnja Planska nabavka


Autorica

Ivana Živanić

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.