Poljoprivrednici su podsjetili Vijeće Ministara da čak i u ovim trenucima, BiH izvozi, u Tursku i zamolili da se u funkciju stave unutrašnje rezerve koje proizvođači mogu da ponude.
Uzgajivači junadi u Bosni i Hercegovini, ali i poljoprivredni proizvođači, obratili su se prošle sedmice Vijeću Ministara BiH, u cilju informisanja da se u momentu svjetske pandemije i katastrofe, u našu zemlju, unosi potencijalna zaraza putem uvoza svježeg crvenog mesa iz najugroženijih područja dok domaća živa stoka treba da "crkava" po stajama jer su dobavljači stočne hrane i žitarica već uveliko digli cijene istih.
Podsjetili su da je naša zemlja proizvođač mesa koje se čak i u ovim trenucima izvozi u Republiku Tursku, uz molbu da se hitno ograniči i zaustavi unošenje virusa u BiH pod maskom snadbijevanja stanovništva jer smo u suprotnom i sami odgovorni, te da se u funkciju stave unutrašnje rezerve koje proizvođači mogu da ponude.
Šta o ovoj temi misle uzgajivači junadi, pitali smo Murisa Mujanovića, prerađivača u mesnoj industriji. Prema njegovom mišljenju, radi se o tome da naša zemlja posjeduje dovoljno resursa da bi bar 70 - 80 % sopstvenih potreba u proizvodnji hrane mogla da zadovolji iz vlastite proizvodnje.
"Mislim da se može reći da su dobavljači uredno snabdjeveni sa dovoljnom količinom sjemena i sadnog materijala i da se količine vještačkog đubriva sasvim dovoljne za potrebe BiH. U svakom slučaju, u našem bližem okruženju imamo respektabilne institute koji se bave proizvodnjom sjemena tako da u svakom slučaju to nije i ne može predstavljati problem", smatra Mujanović.
Kako kaže, takođe imamo i fabriku za proizvodnju vještačkog djubriva u neposrednoj blizini granice tako da ni to nije problem. U ovom trenutku bi bilo neophodno da se sve raspoložive površine podvrgnu hitnom tretmanu i pripremi za sjetvu jer je zbog dugogodišnjeg zanemarivanja domaće proizvodnje, došlo do situacije da imamo dosta zapuštenih površina.
"Lično mislim da bi ovo trebalo biti prioritet i čak predlažem da se uvede jedna vrsta radne obaveze na sjetvi, uz pomoć civilne zaštite. Ovaj problem se neće riješiti brzo i postoji velika vjerovatnoća da nas čeka teška i gladna zima", procjenjuje ovaj proizvođač.
Sjetva u doba koronavirusa: Ima li dosta sjemena, đubriva i drugog repromaterijala?
Kako ocjenjuje, pojedinci u ovom vremenu pokušavaju da dizanjem cijena sjemena soje i drugih žitarica, ostvare kratkotrajnu korist. Ova pojava je trajna i ponavlja se u kriznim vremenima. Trgovina ima svoja pravila i treba biti oprezan kod procijene ko se bavi lihvarenjem, a ko radi u skladu s pravilima, mada trenutno to i nije najvažnije pitanje.
"Kao hitnu mjeru predlažem momentalnu isplatu svih zaostataka po osnovu podsticaja i kao drugi korak predlažem hitno ažuriranje spiska sa trenutnim stanjem žive stoke i žitarica jer nam se dešava da se uvozi meso iz centara zaraze, a naši proizvođači nemaju kome da predaju stoku", izričit je Mujanović.
Ovaj korak trebalo bi preduzeti hitno jer naše unutrašnje rezerve su sigurno dovoljne za slijedećih par mjeseci i ne bi bilo poželjno da se granice drže otvorenim samo zbog navodne brige za snabdjevenost lanaca prodavnica jer se iste mogu snadbijevati i iz domaćih farmi i klaonica.
Moguće da će u narednom periodu trebati izvršiti i plansku nabavku tovnog materijala odnosno jedinki, ali to su mjere za koje se može reći da nisu hitne. Hitna je samo sjetva i to je ono što treba riješiti u narednih 10 do15 dana. Ukolilko bi se obezbijedila sredstva i ljudi, mogu sa sigurnošću tvrditi da nas ova katastrofa neće uništiti, u protivnom, samo dragi Bog zna šta nas čeka.
Što se tiče veterinarske službe, kako kaže, radi se o dobro organizovanoj grani koja se može puno više i bolje angažovati jer i ako se bave liječenjem životinja, u trenutnoj situaciji korektno se snalaze jer se u principu uvijek bore sa "nepoznatim" uzročnikom, odnosno, njihovi pacijenti su bez mogućnosti da kažu kakva im je klinička slika, iskustva iz dezinfekcije i ostalih obaveznih mjera poput karantina, koja u ovoj situaciji mogu biti neprocijenjiva.
Podsjećamo da ipak na domaćem tržištu ima i kompanija koje neće mijenjati dosadašnje poslovanje i nastavit će sa urednom isporukom kvalitetne stočne hrane i da neće doći do poremećaja u obimu proizvodnje. Animalna proizvodnja temelj je ukupnih poljoprivrednih aktivnosti u BiH i kao takav okosnica opstanka i razvoja brojnih poljoprivrednih gazdinstava.
Tagovi
Autor