Kukuruz podbacio – stočari zabrinuti!

Berba kukuruza počela je u Lijevče polju, gotovo mjesec dana ranije u odnosu na prošlu godinu. Suša je prekinula vegetaciju kukuruza tokom ljeta i to je razlog ranije berbe. Urod merkantilnog kukuruza manji je za pola u odnosu na ranije godine. Zoran Račić, poljoprivrednik iz Bok Jankovca kod Gradiške kaže da je za sjetvu kukuruza proljetos uložio čak četiri hiljade maraka.

"Mogao sam za te novce kupiti 10 tona suhog kukuruza u zrnu, ne raditi toliko i imati stočnu hranu cijele godine. Ovako sam u debelom minusu i opet ću morati dokupljivati žitarice za ishranu stoke", rekao je Račić.

Značajnu površinu pod kukuruzom su poljoprivrednici, ne čekajući jesen, obrali u silažu. Tako je uradio i Samir Grgić iz lijevčanskog sela Rovine.

"Pomogli su mi sinovi i rodbina i za desetak dana smo skinuli stotinjak hektara kukuruza i spravili silažu. Sreća je da u silosima još uvijek imam prošlogodišnji kukuruz u zrnu. Veći dio kukuruza u silažu su preorijentisali i moji rođaci. Mi Grgići smo veliki proizvođači junećeg nesa, pa nam je potrebna i silaža u većoj količini, kaže Grgić.

Mljekari zabrinuti

U susjednim Dubravama, koje su poznate po brojnim farmama muznih krava muče istu muku. Smajo Fajković kaže da je posijao značajnije povšine na dubljem zemljištu, gdje suša nije ostavila tako pogubne posljedice.

"Radi se o dubljem zemljištu, tako da ima uroda. Spremili smo i silažu i nešto sijena pa se nadamo da ćemo uz koncentrat uspjeti da održimo brojnost farme od 70 grla i dnevnu mliječnost od 400 litara", smatra Smajo Fajković.

Njegov komšija, Samir Cimirotić, vlasnik farme od 350 grla, izračunao je da će imati veće troškove zbog značajnijeg izdvajanja novca za koncentrovanu stočnu hranu.

"Očekujemo redovnije podsticaje od strane Ministarstva poljoprivrede, ali i bolju finalizaciju vlastitih proizvoda. Pokrećemo proizvodnju tvrdih sireva, a to znači i veću ekonomičnost i rentabilnost proizvodnje", rekao je Cimirotić.

Stručnjaci predlažu alternativu

Ova jesen će biti 'mršava' kada je u pitanju urod kukuruza, sijena i drugih krmiva. Stručnjaci zbog toga savjetuju izmijenjenu jesenju sjetvu.

"Odmah sad u jesen, u ranijim rokovima sjetve, treba sijati ozima krmiva, tako da već na proljeće dobijemo kvalitetnu kabastu stočnu hranu. To je alternativa u sušnim godinama", kaže agronom Momir Cvjetković.

Na području bosanskogradiške opštine proljetos je kukuruzom zasijano oko 12 hiljada hektara. Očekivao se urod od 100 hiljada tona suhog zrna. Po svemu sudeći urod će biti prepolovljen. Situacija je identična i u srbačkom i laktaškom dijelu Lijevče polja, gdje je takođe berba u toku, a prinosi zbog suše desetkovani.

Jedno je sigurno, ukoliko Vlada RS interventnim uvozom merkantilnog kukuruza ne spriječi nagli skok cijene ove osnovne žitarice u stočarstvu, neće spriječiti ni nakupce, koji bi u tom slučaju jedini imali koristi od ovogodišnje suše. Ustvari ta njihova korist bila bi pirova pobjeda, jer bi nakon pojeftinjenja žive stoke, po zakonu ponude i potražnje, došlo do redukovanja stočnog fonda i značajnijeg pada ponude i to već u prvom polugodištu iduće odine. A stočarstvo je grana poljoprivrede koja se veoma sporo oporavlja. Država je na potezu, nakon suše neophodna je novčana injekcija.

Foto: Boško Grgić