Korištenje ili nošenje olovne sačme u močvarnim područjima EU postalo strogo kažnjivo

Od 15. februara je korištenje pa čak i samo nošenje streljiva s olovnom sačmom u močvarnim (vlažnim) staništima i 100 metara oko njih protuzakonito u svih 27 zemalja EU-a kao i na Islandu, u Norveškoj i Lihtenštajnu, podsjetili su iz Udruge Biom.

Kako navode, olovna sačma u lovu na močvarice u Hrvatskoj je zabranjena već 10 godina. "Međutim, dosad kazne nisu bile propisane pa se niko nije pridržavao zabrane", kazao je Boleslaw Slocinski iz spomenute udruge. Trgovine, napominje, nisu nudile alternativu za ovo streljivo jer nije bilo ni potražnje za njom.

"Od danas se situacija potpuno mijenja. Nepridržavanje zabrane predstavlja krivolov, ali i kršenje sanitarnih odredbi. Kazne su ogromne. Potrebno je osigurati realnu i uspješnu provedbu zabrane kako bismo konačno mogli zaustaviti trovanje ptica močvarica olovom", istaknuo je Slocinski.

Šta će se kažnjavati i kolike su kazne?

Naime, Uredba o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju hemikalija (REACH) stupila je na snagu, nakon isteka dvogodišnjeg prijelaznog razdoblja danog državama članicama EU-a kako bi se pripremile za promjenu.

Tom je uredbom zabranjeno ispaljivanje sačme koja sadržava olovo u koncentraciji jednakoj ili većoj od jedan posto masenog udjela te nošenje takve tokom pucanja u močvarnom području ili u okviru pohoda u močvarno područje s namjerom pucanja.

Novčanom kaznom od 6.636,14 do 13.272,28 eura kaznit će se lovoovlaštenik. Novčanom kaznom od 1.327,22 do 1.990,84 eura kaznit će se i odgovorna osoba kod lovoovlaštenika (najčešće je to predsjednik lovačkog društva) i sam počinitelj (lovac koji krši zabranu).

U susjedstvu će nadzor obavljati sanitarna inspekcija Državnog inspektorata Republike Hrvatske.

Osim na ptice olovo utječe i na zdravlje ljudi

Iz Udruge Biom podsjećaju da je uporaba olova u lovstvu sveobuhvatni naučni problem koji negativno utječe i na prirodu i na ljudsko zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznaje ga kao jednu od najopasnijih tvari u općoj upotrebi, zajedno s opasnim pesticidima, azbestom, smogom ili živom.

Ono iz sačme predstavlja veliku opasnost za konzumente odstrijeljene divljači. "Negativno utječe na gotovo svaki organski sustav. Tihi je ubica", upozoravaju. Kažu da su simptomi trovanja nezamjetni, a već male količine imaju negativan učinak na zdravlje.

Kod odraslih uzrokuje smanjenje kognitivnih sposobnosti, manjak koncentracije, gubitak pamćenja, glavobolje, umor, bol u mišićima, oštećenja bubrega, utrnulost ili bol u udovima. Posebno je opasno za djecu i trudnice kod kojih trovanje olovom može uzrokovati nepovratna oštećenja nervnog sistema.

Procjenjuje se da se močvare u Evropi godišnje zagađuju s 4.000 do 5.000 tona olovne sačme. Ona je, naime, posebno problematična za ptice močvarice koje gutaju ta zrna (olovne kuglice), brkajući ih s kamenčićima. S obzirom na to da nemaju zube za žvakanje hrane, one gutaju kamenčiće koji im služe za usitnjavanje tvrde hrane u mišićnom želucu izgrađenom od debelih, mišićavih stijenki, specijaliziranom organu razvijenom kod ptica koje se hrane zrnjem.

Progutana olovna sačma otapa se u mišićnom želucu i uzrokuje trovanje. Neke od češćih vrsta koje su ugrožene su glavata patka, patka njorka, patka lastarka i plamenac. 

Podsjetimo, nevladine organizacije u BiH su u nekoliko navrata pozivale da se izvrši revizija lovačkih dozvola i dozvola za lovačko naoružanje, kao i da se prestane prodavati olovna sačma u Bosni i Hercegovini, a pozivajući se upravo na evropsku regulativu.