Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sateliti u poljoprivredi
  • 04.04.2022. 10:30

Koji sateliti danas snimaju Zemljinu površinu?

Svakodnevno prikupljaju podatke, snimaju površinu Zemlje iz njene orbite i nalaze sve veće primjene u poljoprivredi

Foto: Depositphotos/boggy22/cookelma
  • 110
  • 7
  • 0

Ima ih privatnih i javnih, različitih tehničkih mogućnosti i trajanja misije, a zajedničko im je to što svakodnevno prikupljaju podatke, snimaju površinu Zemlje iz njene orbite. Vrlo aktuelni u i obavještajnoj zajednici, čemu svjedočimo ovih dana kroz snimke vojnih trupa u ratnim zonama Ukrajine. Mi dakako nećemo ulaziti u njihove špijunske mogućnosti, već ćemo se fokusirati na njihovu primjenu u agraru.

Ovi sateliti kruže svojom putanjom nekoliko stotina kilometara nad nama ispunjavajući svoje svakodnevne zadaće. 

Ima ih priličan broj, a izdvajamo najčešće korištene.

Landsat

Projekt Landsat pokrenula je NASA još sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a koji se uz pomoć partnera razvija do današnjih dana. Zahvaljujući njima imamo bogate baze snimaka Zemlje unazad 40 godina. 

Mnoge su generacije ovih letjelica već prizemljene i izvan funkcije, a kontinuirano ih zamjenjuju nove savremenije, a što omogućuje povijesni pregled iste lokacije. Što je od velike važnosti za praćenje efekata klimatskih promjena.

Landsat 7

Kraju dugogodišnje misije upravo približava se Landsat 7, lansiran još 1999. koji je snimanja vršio sa 705 km visine praveći krug oko Zemlje za 99 minuta. Trebalo mu je 16 dana da snimi gotovo cijelu površinu globusa. 

Teži 2,2 tone, širok je 4,3 metra, promjera 2,8 m. Snimao je i slao 8-bitne fotografije, koje su javno dostupne i besplatne od 2008. godine.

Njegov ETM+ senzor bilježio je 8 spektralnih kanala - plava, zelena, crvena, zatim u blisko infracrvenom području i kratkovalno infracrveno zračenje, termalno te srednje infracrveno i pankromatsko. Šest kanala razlučivosti 30 m (30 m u prirodi = 1 pixsell zapisa), odnosno 15 m kad je riječ o pankromatskom zapisu i 60 m termalno. 

Zapisi bilježeni ETM+ (Enhanced Thematic Mapper Plus) senzorom obuhvaćaju širinu od 183 km, a na temelju čega su dobivene fotografije dimenzija 183x170 km.

Lansat 7 lansiran je još 1999 (Izvor: USGS)

Landsat 8

Njegov nešto kompaktniji nasljednik Landsat 8 (2.1 tona, 3 m, 2,4 radijusa) svoju je misiju započeo 2013. s istim ciljem, ali poboljšanom opremom. Za razliku od prethodnika nosi OLI (Operational Land Imager) senzor koji bilježi 9 kanala i TIRS (The Thermal Infrared Sensor) senzor koji snima dugovalni infracrveni spektar razlučivosti 100 m.

Svakog dana ovaj satelit zabilježi više od 700 kadrova, a i njegove su informacije javno raspoložive za besplatno preuzimanje, za potrebe daljnje obrade i analize.

Sentinel

Misija europske svemirske agencije (ESA) i partnera Copernicus Sentinel-2 sastoji se od para satelita čiji je zadatak snimanje površine Zemlje, a koje se odvija s prosječne visine 786 kilometara, pri čemu uz pomoć teleskopa osigurava radni zahvat širine 290 kilometara. 
Uz snimanje poljoprivrednih površina, u funkciji su nadzora i klasifikacije zemljišnog pokrova i kvalitete vode te pomoći u upravljanju vanrednim situacijama.

Trenutno su dvije generacije aktivne u orbiti. Prva oznake Sentinel-2A lansirana 2015, dok je druga Sentinel-2B svoj svemirski put započela dvije godine kasnije, 2017. Njihov nasljednik, Sentinel-2C na rasporedu je za lansiranje tokom 2024. godine. 

Svaka od letjelica ove misije teži 1,2 tone i ima planirani vijek trajanja nešto duži od 7 godina.

Na sebi nose optičko-elektronski senzore (MSI) razlučivosti od 10 do 60 metara u vidljivom spektru, ali i blisko infracrvenom, kratkovalnom infracrvenom kroz 13 različitih spektralnih kanala.

Karakterizira ih desetodnevni ciklus obilaska globusa, a budući da djeluju u paru, s pomakom u orbiti od 180 stepeni svakih 5 dana donose zapis s istog mjesta.

Njihovi podaci su odlukom Evropske komisije javno dobro i besplatno dostupni svim zainteresiranim stranama.

Na sebi nose optičko-elektronski senzore (MSI) (Izvor: Copernicus)

Pleiades 

Ova konstelacija satelita dolazi iz francusko-talijanskog programa ORFEO, a dizajnirana je za vojne i civilne uloge, koja je danas u sastavu Airbusa.

Pléiades 1A lansiran 2011. i Pléiades 1B, godinu kasnije, djeluju na 694 km visine sa širinom radnog zahvata od 20 kilometara. 
Isporučuju dnevnom frekvencijom zapise 50 cm razlučivosti monokromatski i 2 m multispektralno, a što otvara prostor primjene u domeni precizne poljoprivrede.

Djeluju u istoj orbiti sa SPOT 6/7 satelitima s kojima tako čine konstelaciju.

Dizajnirana je za vojne i civilne uloge (Izvor: Wikipedia)

Pléiades Neo

Od prošle godine, 2021. Airbus Intelligence pokrenuo je novu konstelaciju sazdanu od 4 dodatna satelita pod nazivom Pléiades Neo razlučivosti 30 cm, velikih mogućnosti primjene. 

Oni dnevno snime 2 miliona kvadratnih kilometara površine Zemlje s visine od 620 km, a iz koje planiraju djelovati narednih 10 godina. 

SPOT sateliti

Njihovi počeci datiraju u 80-te godine prošlog stoljeća, kada je SPOT 1 poslao prve snimke u bazu u Touluseu. Riječ je o projektu Francuske svemirske agencije, koja je uz pomoć belgijskih i švedskih kolega razvila satelitsku letjelicu lansiranu 1986. Od tada se nižu nasljednici, da bi danas svjedočili zapisima aktivne 6 i 7 generacije.

Sateliti ove konstelacije imaju radni zahvat od 60 kilometara, a svaku lokaciju na Zemlji snime svakih 26 dana.

Prosječno dnevno isporuče zapise površine 3,6 miliona kvadratnih kilometara, a trajanje misije planirano je do 2024. godine.
Opremljeni su NAOMI snimačima baziranim na Korsch tehnologiji teleskopa.

SPOT 6

Dizajniran da radi minimalno 10 godina, SPOT 6 lansiran je 2012. i svakodnevno dostavlja zapise rezolucije 1.5 metara za pixsell. Monokromatski, RGB i blisko infracrveno.

Lansiran je 2012. (Izvor: ​​​​​AIRBUS)

SPOT 7

U Zemljinu orbitu krenuo dvije godine kasnije od svog starijeg brata, 2014. godine, a koncem je iste godine prodan Azerbajdžanskoj svemirskoj agenciji Azercosmos, koja ga je preimenovala u Azersky.

KOMPSAT

Ove južnokorejske višenamjenske satelite KOMPSAT razvio je KARI (Korea Aerospace Research Institute), čije smo prve snimke iz orbite primili još 1999. godine. Danas su aktivne druga i treća generacija, KOMPSAT 2 lansirana 2006 iz Rusije i KOMPSAT 3 koji je svoj put započelo 2012. godine iz Japana

KOMPSAT 2 (Arirang-2)

Letjelica Kompsat 2 teži 800 kg, radijusa 1.85 m i visine 2.6 m (6.8 m raširenih) djeluje na visini od 685 kilometara.

Bilježi 5 kanala RGB + NIR (razlučivosti 4 metara) i monokromatski (razlučivosti 1 m), širine radnog zahvata snimanja od 15 kilometara.

Prvotno planirani radni vijek do 2015. godine je produžen, ali s drugom namjenom. Tako da se ovaj satelit danas koristi za istraživačke svrhe, dok nasljednici nastavljaju njegovu prvotnu ulogu. 

Letjelica Kompsat 2 teži 800 kg (Izvor: ​​​​Wikipedia)

KOMPSAT 3

Poboljšana verzija prethodnika, bilježi 5 kanala RGB + NIR (razlučivosti 2,8 metara) i monokromatski (razlučivosti 70 cm), širine radnog zahvata snimanja od 15 kilometar. 
Globalnu pokrivenost osigura u mjesec dana rada, a vrijeme ponovnog posjeta je kod ovog satelita na nivou 1,4 dana.

SuperView-1 

Konstelaciju SuperView-1 odnosno GaoJing-1 čine kineski sateliti kojom upravlja kompanija Beijing Space View Tech Co Ltd, a koja ujedno i distribuira njegove zapise na tržište.

Prve dvije letjelice ove serije lansirane su koncem 2016., dok su im se još dvije pridružile godinu dana kasnije. Projektirane i dizajnirane tako da rade kroz 8 godina na visini od 530 kilometara iznad površine Zemlje, radnog zahvata 12 kilometara.

Ovi sateliti teže 560 kilograma i prvi su kineski proizvod ove klase iznimno visoke razlučivosti. Uz dva seta solarnih panela opremljeni su sa senzorima razlučivosti 50 cm monokromatski i 2 m multispektralno, 60 x 70 kilometara dimenzija pojedine scene odnosno snimke.

Svaki od njih dnevno snimi 700,000 kilometara kvadratnih Zemljine površine.

WorldView

Komercijalni sateliti kompanije Maxar (nekadašnji DigitalGlobe) sa snimanjima zapisa visokih rezolucija u svemirskoj misiji startali su 2007. godine satelitom WorldView -1, a danas u orbiti imaju 4 satelita u ovoj konstelaciji. 

U današnjim ratnim izvještajima iz Ukrajine, često u medijima vidimo upravo njihove fotografije.

WorldView-1

Satelit WorldView-1 mase 2,5 tona, gabarita 3.6 × 2.5 metara lansiran je 2007. Uprkos planiranom trajanju misije od 7,25 godina, on je još uvijek u orbiti i šalje informacije u središte kompanije Maxar. Snima s visine od 496 kilometara pankromatski rezolucijom od 50 cm, širine zahvata 17.6 km. Uz deklarirano vrijeme ponovnog posjeta 1,7 dana kadar je prikupiti informacije s površine od 750.000 kvadratnih kilometara svakoga dana.

WorldView-2

Još uvijek šalje informacije (Izvor: Maxar)

WorldView 2 lansiran je 2009., a u poređenju s prethodnikom donosi poboljšane senzore - 0,46 m monokromatski i s 8 multispektralnih kanala, 4 standardna (RGB i NIR) te 4 nova za različite analize. Uprkos većoj masi (2,8t) ima i poboljšana svojstva agilnosti, pa tako dnevno kreira zapise s površine od 1 milion kvadratnih kilometara s visine od 770 kilometara, radnog zahvata 16.4 kilometara. Njegova frekvencija ciklusa traje 1.1 dan.

WorldView-3

S ovim satelitom došlo je i do novog pomaka u kvaliteti fotografija. S rezolucijom od 31 cm ovaj Maxarov satelit zasjeo je na prvo mjesto poretka komercijalnih, a što je donijelo mnoštvo novih mogućnosti. 

Primjera radi, uz pomoć snimaka s WorldView-3 naučnici su radili inventuru jedinki afričkih slonova. 

Uz pankromatsku rezoluciju od 31 cm, donosi i 1,24 m multispektralno, 3,7 m kratkovalno infracrveno i 30 m razlučivosti CAVIS (skraćeno od Clouds, Aerosols, Vapors, Ice, and Snow, prevedeno oblaci, aerosol, plinovi, led i snjeg).

Lansiran 2014. u orbitu na 617 kilometara iznad Zemlje, dnevno snimi 680.000 km2 površine.

Njegov nasljednik WorldView-4 vrijedan 835 miliona USD (GeoEye2) sličnih osobina svoju je misiju završio prije planiranog zbog kvara na opremi. 


Tagovi

Sateliti u poljoprivredi Snimanje Zemljina površina Landsat Sentinel Pleiades SPOT KOMPSAT SuperView WorldView


Autor

Vedran Stapić

Više [+]

Jedan od osnivača Agrokluba. Bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rješenja, a s vremena na vrijeme, u trenucima inspiracije nešto i napiše :)

Šta će prilagođavanje EU zakonodavstvu značiti za sektor mljekarstva BiH?

24

  • 26.03.2024. - 12.04.2024.

Glasova: 13

Katastrofu, propast ćemo! 54,2%

Glasova: 7

Prosperitet, bit će nam bolje 29,2%

Glasova: 2

Sve će biti isto 8,3%

Glasova: 2

Ne zanima me ni EU, ni mljekarstvo 8,3%

Pregled ankete

Pregled ankete