Ko je u EU najviše ovisan o uvoznom prirodnom gasu?

Stopa zavisnosti EU od uvoza prirodnog gasa je veoma velika. U 2021. godini iznosila je 83 posto. Prema podacima Eurostata to predstavlja smanjenje od tek jedan posto u odnosu na 2020. kada je ona iznosila 84 posto.

Ovaj trend ne predstavlja smanjenje potreba za tim resursom. Naime, većina država članica EU koristila je zalihe koje su uvezene prethodnih godina. Njihov pad je u 2021. bio najveći od početka vremenskog praćenja (2008.).

Najveću potrebu za uvoznim plinom od država članica je imala Malta 104 posto, a za njom slijede Švedska 102 posto i Litvanija sa 101 posto. Ove zemlje su povećale svoje zalihe.

Najmanja zavisnost zabilježena je za Rumuniju (24%), Dansku (26%) i Holandiju (33%).

Uticaj potencijalnog prekida uvoza treba da uzme u obzir važnost prirodnog gasa u ukupnom energetskom miksu. Zavisnost od uvoza u Švedskoj, Finskoj i Estoniji je blizu 100 posto, no njegov udio u energetskom miksu tih zemalja je relativno nizak i kreće se od tri do osam posto.

Najveći udio ima Italija gdje iznosi 40 posto, a njena uvozna zavisnost je 94 posto. Na drugom mjestu je Holandija, ali je njena zavisnost mnogo niža. Razlog tome je domaća proizvodnja prirodnog gasa.

Malta je imala najveći porast stope zavisnosti od uvoza prirodnog gasa. U poređenju sa 2020., kada je to bilo 96 posto, došlo je do povećanja na 104 posto u 2021. godini. Za njom slijede Irska s povećanjem sa 64 na 71 posto i Rumunija gdje je iznos povećan sa 17 na 24 posto.

Istovremeno je najveći pad zabilježen u Latviji sa 121 na 61 posto, Austriji sa 73 na 51 posto i Slovačkoj sa 88 na 69 posto.

Treba napomenuti da se prirodni gas koristi prvenstveno kao ekološki najprihvatljivije gorivo te u petrokemijskoj industriji za proizvodnju umjetnih gnojiva i drugih proizvoda. Također, njegov nusprodukt, ugljični dioksid rabi se u stočarstvu i prehrambenoj industriji.