Kina uvodi embargo na izvoz gnojiva, prijeti rast globalnih cijena

Kina je uvela neformalni embargo na izvoz dijela gnojiva, što bi moglo dodatno uzdrmati već nestabilno globalno tržište i potaknuti novi rast cijena. Prema informacijama koje su početkom prošle sedmice objavili Bloomberg News, a potom proširio Reuters, Peking je ograničio izvoz gnojiva na bazi azota i kalija te određenih fosfornih proizvoda, objavio je Farmer.

Iako odluka nije službeno objavljena, njen je cilj jasan, zaštititi domaće tržište od nestašica u trenutku kada su globalni snabdijevni lanci pod pritiskom, posebno zbog poremećaja u snabdijevanju s Bliskog istoka.

Prema industrijskim izvorima, mjere uključuju zabranu ili stroga ograničenja izvoza mješavina azotno-kalijevih gnojiva te pojedinih fosfornih proizvoda. Ova politika dio je šire strategije kineskih vlasti usmjerene na stabilizaciju domaćih cijena i osiguranje dostatnih količina za vlastite poljoprivrednike.

Efekt domina na globalnom tržištu

Značaj ove odluke dodatno naglašava činjenica da ta zemlja igra ključnu ulogu na globalnom tržištu gnojiva. Vrijednost njezina izvoza prošle je godine premašila 13 milijardi dolara. Procjene sugeriraju da bi između 50 i 75 posto kineskog izvoza moglo biti pogođeno različitim restrikcijama, što bi značilo smanjenje globalne ponude za čak 40 miliona tona.

Izvori iz industrije navode da će, uz postojeće zabrane i kvote za izvoz uree, tek manji broj proizvoda, poput amonijevog sulfata, ostati dostupni za izvoz.

Ograničenja dolaze u iznimno osjetljivom trenutku za svjetsko tržište gnojiva. Već ranije su poremećaji u snabdijevanju s Bliskog istoka te napetosti u području Hormuškog moreuza, ključne rute za transport sirovina, doveli do rasta cijena.

Sedam udruženja pisalo vlastima: "Vrijeme je da država stane iza svoje poljoprivrede"

Kao rezultat toga, međunarodne cijene uree porasle su za oko 40 posto u odnosu na razine prije eskalacije sukoba. Sve to dodatno smanjuje dostupnost proizvoda što može izazvati novi val poskupljenja, posebno u zemljama koje ovise o uvozu.

Sudionici konferencije o gnojivima u Šangaju procjenjuju da se ukidanje restrikcija ne može očekivati prije avgusta, odnosno nakon vrhunca kineske izvozne sezone koja traje od juna do avgusta.

Azija pod najvećim pritiskom

Najveće posljedice ove odluke osjetit će azijske zemlje koje se u velikoj mjeri oslanjaju na uvoz gnojiva iz Kine. Među njima su Indija, Indonezija i Tajland. U nekim slučajevima udio Kine u ukupnom uvozu gnojiva doseže i nekoliko desetaka posto.

Podaci pokazuju da je ta zemlja prošle godine značajan dio izvoza usmjerila i prema Brazilu, Maleziji i Novom Zelandu, pri čemu su pojedine zemlje ovisile o kineskim isporukama i do jedne trećine ukupnog uvoza. U slučaju Indije, taj udio iznosio je oko 16 posto.

Analiza kineskih carinskih podataka, ukazuje da je trenutno između polovine i čak 80 posto tog izvoza obuhvaćeno ograničenjima.