Kina napuštene rudnike ugljena želi pretvoriti u podzemne farme

Ekstremne vremenske prilike sve više otežavaju poljoprivrednu proizvodnju. Dok se poljoprivrednici suočavaju s toplotnim valovima, sušama, obilnim padavinama i gradom, kineski istraživači razmatraju neobično rješenje, pretvaranje napuštenih rudnika ugljena u podzemne farme, piše Agrarheute.

Kako navodi South China Morning Post, kineske vlasti razmatraju mogućnost iskorištavanja napuštenih rudarskih postrojenja za potrebe poljoprivrede. Procjenjuje se da bi do 2030. godine u Kini moglo biti oko 15.000 bivših rudnika ugljena, što otvara pitanje njihove prenamjene.

Ideja zasad nije stvaranje golemih podzemnih polja žitarica, već prije svega istraživanje mogućnosti uzgoja biljaka u kontroliranim uvjetima.

Projekt provodi tim iz Shanxi Province Coal-based Resources Green and High-efficiency Development Engineering Centrea, u kineskoj pokrajini Shanxi, jednom od važnih rudarskih područja zemlje.

Rudnici kao kontrolirani poljoprivredni prostori

Upravo u toj regiji posljedice podzemne eksploatacije ugljena predstavljaju problem za poljoprivredu. Istraživanja iz istočne Kine pokazala su da slijeganje tla i zadržavanje vode nakon rudarskih aktivnosti mogu oštetiti poljoprivredne površine.

Napušteni rudnici imaju prostrane tunele i okna, a u njima već postoji dio infrastrukture poput električne energije i ventilacijskih sistema. U nekim slučajevima dostupan je i pristup podzemnim vodama.

Izgradili umjetnu rijeku dugu 2.700 km za snabdijevanje 185 miliona ljudi

Takvi bi se prostori mogli prilagoditi za uzgoj biljaka u potpuno kontroliranim uvjetima, odnosno svojevrsne podzemne "indoor" farme. Istraživačima bi to omogućilo preciznu kontrolu temperature, osvjetljenja, vode i kvalitete zraka te proučavanje rasta biljaka u različitim uvjetima.

No, podzemna poljoprivreda suočava se s nizom ozbiljnih izazova.

Jedan od njih je sigurnost samih rudarskih objekata, dok dodatni problem predstavljaju plinovi poput metana, radona i ugljikova dioksida. Za siguran rad bilo bi nužno osigurati učinkovit sistem ventilacije i stalno nadzirati kvalitetu zraka.

Najveći izazov moglo bi biti svjetlo

Podzemna voda također je istovremeno prilika i rizik. Mogla bi se koristiti u uzgoju, ali bi prije toga bilo potrebno utvrditi njen kvalitet i eventualno je dodatno obraditi zbog mogućeg onečišćenja povezanog s rudarskim aktivnostima.

Najveći izazov ipak bi moglo biti svjetlo. Biljkama je za fotosintezu potrebno odgovarajuće osvjetljenje, što znači da bi podzemne farme zahtijevale velike količine električne energije. Zbog toga se takav model zasad teško može smatrati zamjenom za velika poljoprivredna zemljišta na površini.

Ipak, kineski projekt pokazuje da se napušteni rudnici sve više promatraju kao prostor za nove namjene. Osim poljoprivrede, razmatraju se i mogućnosti njihova korištenja za skladištenje vode i proizvodnju geotermalne energije.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor