Jedna ruta, globalni učinak: Može li Hormuški moreuz uzdrmati tržište piletine?

Rastuće napetosti oko Hormuškog moreuza mogle bi imati dalekosežne posljedice za globalno tržište hrane, uključujući i cijene pilećeg mesa. Stručnjaci upozoravaju da bi poremećaji na toj ključnoj pomorskoj ruti mogli utjecati na cijene stočne hrane i preoblikovati svjetske trgovinske tokove, piše Agroinform.

Uprkos geopolitičkim rizicima, izgledi za globalnu peradarsku industriju i dalje su pozitivni. Očekuje se rast potrošnje od 2,5 do 3 posto na svjetskoj razini. Glavni pokretači rasta ostaju azijsko-pacifička regija i južna Azija, dok Evropa bilježi najvišu stopu rasta potrošnje u posljednjih nekoliko godina, između 3 i 4 posto.

Regionalne razlike i tržišni pritisci

Potražnju potiču konkurentne cijene peradarskog mesa, bolja dostupnost zahvaljujući novim investicijama, povoljni ekonomski uvjeti te kulturne prehrambene navike. Dodatni zamah daju i kontinuirani razvoj proizvoda i širenje tržišta.

Među najuspješnijim regijama izdvajaju se Evropa, jugoistočna i južna Azija te južna Afrika. S druge strane, tržišta poput SAD-a, Meksika i Brazila suočavaju se s viškom ponude i padom cijena, što ukazuje na potrebu strože kontrole proizvodnje.

Globalna trgovina peradarskim proizvodima raste sporije, po stopi od 1 do 1,5 posto. Razlog tome je sve veći broj zemalja koje daju prednost domaćoj proizvodnji, uključujući tržišta Bliskog istoka, Afrike i dijelove Azije. Dodatnu nestabilnost uzrokuju trgovinske mjere i političke odluke, poput recipročnih carina SAD-a ili privremenih zabrana izvoza.

Rat s Iranom blokira poljoprivredni izvoz: Posljedice osjećaju farmeri širom svijeta

Najveću neizvjesnost trenutno predstavlja sukob na Bliskom istoku. Mogući poremećaji mogli bi destabilizirati globalnu ekonomiju, posebno azijsko-pacifičku regiju zbog ovisnosti o nafti. Zatim povećati cijene stočne hrane kroz rast troškova gnojiva i prekide u snabdijevnim lancima, a istovremeno i utjecati na trgovinu peradi, budući da je Bliski istok ključno uvozno tržište za velike izvoznike poput Brazila, Evropske unije, Ukrajine i Rusije.

Poseban rizik odnosi se na zemlje Perzijskog zaljeva, koje ovise o uvozu hrane preko Hormuškog moreuza. Svaki poremećaj u prometu mogao bi ugroziti snabdijevanje pilećim mesom, ali i dostupnost ključnih inputa za lokalnu proizvodnju, poput stočne hrane i genetskog materijala.

Sigurnost snabdijevanja i biološki rizici

U slučaju dugotrajnijih poremećaja, alternativni transportni pravci ili organizirani, osigurani pomorski koridori mogli bi postati ključni za očuvanje prehrambene sigurnosti u regiji.

Osim geopolitičkih izazova, industrija se i dalje suočava s biološkim prijetnjama. Ptičja gripa ostaje najveći operativni rizik, s ozbiljnim izbijanjima u zemljama sjeverne hemisfere i postupnim širenjem prema jugu.

Iako se očekuje relativna stabilnost cijena stočne hrane, dodatni pritisak mogli bi stvoriti sukobi na Bliskom istoku te neizvjesnost oko kineskog uvoza kukuruza i soje iz SAD-a.