Rat s Iranom blokira poljoprivredni izvoz: Posljedice osjećaju farmeri širom svijeta

Rat na Bliskom istoku između Izraela, Sjedinjenih Američkih Država i Irana ne pogađa samo geopolitiku i energetiku, već sve snažnije utječe i na globalnu poljoprivredu. Sukob ima posljedice na nekoliko nivoa, od rasta cijena energije i gnojiva do poremećaja u međunarodnoj trgovini hranom, piše Agrarheute.

Jedna od ključnih tačaka krize je Hormuški moreuz, jedna od najvažnijih pomorskih ruta na svijetu. Zbog ratnih napetosti promet kroz taj prolaz, kojim prolazi oko 20 posto svjetske trgovine naftom, postao je izrazito otežan. Posljedica je nagli rast cijena nafte i dizela, što direktno povećava troškove u poljoprivredi.

Poljoprivredna proizvodnja uveliko ovisi o energiji. Gorivo se koristi za rad poljo mehanizacije, transport i obradu zemlje, ali i za procese poput sušenja žitarica.

Rast cijena energije pogađa i tržište gnojiva

Procjenjuje se da su cijene dizela i plina zbog sukoba porasle za približno 15 do 30 posto, što je dovelo do sličnog rasta troškova sušenja. U praksi se za sušenje žitarica obično koristi između 0,5 i 1 litre lož-ulja ili dizela po toni i po postotnom bodu uklonjene vlage.

Pljušte kazne benzinskim pumpama zbog kršenja marže na gorivo

Rast cijena energije snažno pogađa i tržište gnojiva. Proizvodnja gnojiva zahtijeva velike količine energije, a dodatni problem predstavljaju poremećaji u transportu iz zemalja Perzijskog zaljeva. Procjenjuje se da između 25 i 30 posto globalne trgovine dušičnim gnojivima, posebno ureom i amonijakom, prolazi upravo kroz Hormuški moreuz. Među ključnim izvoznicima nalaze se Iran, Katar, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Zbog poremećaja u snabdijevanju smanjuje se dostupnost i drugih važnih sirovina, poput sumpora, nusproizvoda prerade nafte i plina, te fosfatnih gnojiva iz regije. To dodatno povećava troškove ove proizvodnje širom svijeta. Na primjer, cijena uree na Bliskom istoku početkom marta premašila je 590 dolara po toni, što je više od 90 dolara po toni više nego sedmicu ranije.

Smanjena dostupnost gnojiva i rast troškova proizvodnje smanjuju profitne marže poljoprivrednika. U siromašnijim regijama to može značiti da će farmeri koristiti manje gnojiva, što dugoročno vodi nižim prinosima. Posljedica bi mogao biti rast globalnih cijena žitarica i uljarica.

Historija pokazuje da rast cijena hrane često prati društvena nestabilnost. Upravo su rast cijena osnovnih namirnica i nesigurnost u snabdijevanju hranom bili među važnim uzrocima političkih kriza i masovnih protesta tokom Arapskog proljeća 2010. i 2011. godine.

Posebno pogođene zemlje Perzijskog zaljeva

Rat utječe i na međunarodnu trgovinu poljoprivrednim proizvodima. Transport robe postaje skuplji, sporiji, a u nekim slučajevima i potpuno blokiran. Posebno su pogođene zemlje Perzijskog zaljeva koje u velikoj mjeri ovise o uvozu hrane. Katar, na primjer, oko 90 posto hrane uvozi iz inozemstva. Zemlje regije ovise o uvozu oko 95 posto soje, 91 posto biljnih ulja i 89 posto kukuruza. Velik dio šećera također stiže brodovima, a dio se u regiji rafinira i potom izvozi u Afriku i druge dijelove svijeta.

Poremećaji u transportu pogađaju i izvoznike. Pšenicu u zemlje Perzijskog zaljeva uglavnom izvoze Kanada, Evropska unija, Australija, Rusija i Ukrajina, dok kukuruz dolazi ponajviše iz Argentine, Brazila i Sjedinjenih Američkih Država. Veliki izvoznici mesa su Brazil, SAD i Francuska, dok su Australija i Novi Zeland važni dobavljači govedine i janjetine.

Poljoprivrednici na Novom Zelandu posebno ovise o izvozu janjetine i mlijeka u prahu u zemlje Perzijskog zaljeva, zbog čega analitičari upozoravaju na moguće zastoje i kašnjenja u transportu rashlađenih proizvoda.

Prijevoz kontejnerom skočio na 3.800 dolara

Problemi su se pojavili i u izvozu riže iz Indije, posebno sorte basmati. Sukob je poremetio izvozni lanac prema Iranu i zemljama Perzijskog zaljeva. Prema dostupnim informacijama, oko 400 hiljada tona basmati riže trenutno je blokirano u lukama ili na moru. Troškovi prijevoza kontejnera porasli su s oko 1.800 na gotovo 3.800 dolara, što je više nego dvostruko povećanje. Istovremeno se indijski proizvođači suočavaju s padom otkupnih cijena na domaćem tržištu.

Humanitarna organizacija Brot für die Welt (Kruh za svijet, op.ur.) upozorila je da aktualna kriza podsjeća na posljedice ruskog napada na Ukrajinu. Prema njihovoj ocjeni, situacija pokazuje koliko je globalni prehrambeni sistem ranjiv, posebno zbog velike ovisnosti o fosilnim gorivima i međunarodnoj trgovini.

Iran zabranio izvoz hrane i poljoprivrednih proizvoda - što to znači za globalno tržište?

Posljedice sukoba osjećaju i evropski poljoprivrednici, iako zasad uglavnom indirektno. Najčešći problemi su kašnjenja u transportu, viši troškovi prijevoza i osiguranja te slabija potražnja za nekim skupljim proizvodima. Ipak, stručnjaci smatraju da evropski proizvođači vjerovatno neće doživjeti tako nagle prekide izvoza kao zemlje poput Novog Zelanda ili Brazila, koje velik dio svoje poljoprivredne proizvodnje plasiraju upravo na tržišta Perzijskog zaljeva.