• Seoske žene
  • 23.11.2020. 10:25

Je li danas položaj žena na selu bolji nego što je bio prije i kako ga još unaprijediti?

Poslovi plasmana proizvoda na tržište i marketinga obično su prepušteni muškarcima, čime žena ustupa odnosno gubi direktnu kontrolu nad dobiti iz poljoprivredne proizvodnje, uslovno govoreći.

Foto: Bigstockphoto/aleksandrpanchenko
  • 124
  • 45
  • 0

Iako predstavljaju važan faktor rada i opstanka na selu, žene se u ruralnim područjima susreću sa mnogim problemima. Prvenstveno se njihov značaj nipodaštava. Okovane su i dalje patrijarhatom, obavljaju mnoge poslove kako u domaćinstvu tako i na farmama, te tako predstavljaju neplaćene porodične radnike. Takođe, učešće u donošenju odluka, društvena uključenost, nedostatak odgovarajuće infrastrukture, sistema podrške i edukacije samo su neki od problema sa kojima se susreću.

Iz Gender centra Vlade Republike Srpske ističu da je položaj žena na selu decenijama nepovoljan te da se njihova uloga ne vrjednuje dovoljno, što dovodi do sve većih migracija u gradove.

Seoske žene poseban su teret ponijele tokom pandemije, a šta su dobile?

"Žene na selu višestruko su opterećene brojnim i teškim poslovima iz domena tržišne i ekonomije brige pa stoga predstavljaju ključni resurs za održanje i unapređenje ruralne privrede. Međutim, one ne ostvaruju prihode niti beneficije od tog rada niti u perspektivi postoji bilo kakvo rješenje ovog problema. Mnoge od njih nisu evidentirane na tržištu rada, ne vode se kao nezaposlene, te nisu uključene u statističke podatke o nezaposlenosti niti obuhvaćene programima zapošljavanja. Najčešće rade na imanjima svojih očeva, braće i muževa koji su isključivo vlasnici gazdinstva. Često se i odriču nasljedstva u korist muških srodnika, a vrlo rijetko su vlasnice imovine stečene u braku. Na taj način su višestruko osiromašene u odnosu na muškarce", ističu iz Gender centra za Agroklub.

Kvalitet života žene na selu vrlo upitan

Takođe, kvalitet života na selu je u mnogim slučajevima nezadovoljavajući a ženama je veliki problem nedostatak odgovarajuće obuke, te nasilje jer je zaštita u seoskim sredinama nedovoljna s obzirom da ne postoje odgovarajući sistemi podrške.

"Seoske žene su marginalizovana grupa u našem društvu i njihova uloga je zanemarena. Nisu dovoljno uključene u nacionalne i lokalne planove i programe ruralnog razvoja. Njihov svakodnevni doprinos premalo se cijeni i nemaju dovoljno prostora i mogućnosti za učešće u odlučivanju. Podrška udruživanju i liderstvu ovih žena je izuzetno mala ili ne postoji, što stvara veliku prepreku za organizovanje i formiranje kritične mase za artikulisanje njihovih potreba i interesa, te adekvatan uticaj na sve procese u lokalnim zajednicama koji ih se tiču", objašnjavaju iz ove ustanove.

Predstavnici Centra naglašavaju da su na selima često žrtve rodnih nejednakosti koje prvenstveno proističu iz patrijarhalnog shvatanja uloge žene u društvu. Tako se na primjer ona odriče dijela svoje imovine nakon udaje u korist brata pa je tako svega 8% njih nositeljica poljoprivrednog gazdinstva. Takođe, svega 5,57% posjeduje kuću, zemlju ili drugu imovinu na kojoj rade ili žive jer je u većini slučajeva muž vlasnik posjeda ili drugi članovi porodice. Slično je i sa raspodjelom poslova na gazdinstvu, kako kažu naši sagovornici.

U seoskim sredinama imaju više uloga

"Žene u samo u 21 odsto slučajeva učestvuju u donošenju odluka ili ih donose dok je suprug u 66% situacija taj koji odlučuje o raspodjeli poslova, odnosno to je 13,11% drugi član domaćinstva. Interesantno je da nijedno gazdinstvo nema praksu zajedničkog odlučivanja oko raspodjele poslova".

Kao da sve ove nejednakosti nisu dovoljne, žene u ruralnim sredinama obavljaju više uloga, a ukoliko rade na farmama, obično su zaposlene na poslovima primarne proizvodnje i eventualno prerade.

Je li položaj žena u selu i gradu sličan? (Foto: Facebok/100% Priroda -100% Domaće)

"Poslovi plasmana proizvoda na tržište i marketinga obično su prepušteni muškarcima, čime žena ustupa odnosno gubi direktnu kontrolu nad dobiti iz poljoprivredne proizvodnje, uslovno govoreći. Bez obzira na navedeno, njen radni dan na poljoprivrednom dobru često prelazi radno vrijeme žena koje su zaposlene u drugim plaćenim djelatnostima. Tako se pokazalo da većina radi duže od punog radnog vremena na ovim poslovima, odnosno da preko 60% njih radi prekovremeno u poljoprivredi (24,26% ispitanih je provelo 40 sati sedmično u obavljanju poljoprivrednih aktivnosti, 29,84% manje od tog vremena, a čak 37,38% duže od navedenog)", objašnjavaju ovi stručnjaci.

Valentina Duvnjak, mlada poljoprivrednica iz Kupresa koja se vratila u svoj rodni kraj i odlučila započeti povrtarsku proizvodnju na preko 1.000 metara nadmorske visine ističe da je položaj žena u gradu i na selu sličan.

"Još uvijek je na našim prostorima žena u očima nekih muškaraca biće koje nikad ne može biti ravnopravno sa njima i veliki im je udarac na ego ako vide neku koja ih doživljava kao ravnopravne. Tako da je život žene i na selu i u gradu još uvijek borba na tom polju. Recimo, u moje parcele su ulazile krave koje su puštene da hodaju bez nadzora čobana i pravile su štetu a da sam neki mišićavi "baja" od dva metra to se nikada ne bi dogodilo", navodi Valentina.

Poboljšanje položaja kroz žensko preduzetništvo

Razvoj ženskog preduzetništva u ruralnim područjima unaprijedilo bi im položaj, stvorilo prilike za zapošljavanje, poboljšanje kvaliteta njihovog i života njihovih porodica. Sve ovo dovelo bi do veće uključenosti u društvene i ekonomske tokove u državi.

Izvještaj "Žensko preduzetništvo: pregled stanja i preporuke za budućnost" ističe da žene čine do 62% takozvane neaktivne radne snage. Mnoge su domaćice ili neplaćeni porodični radnici. One također čine 68 odsto osoba koje su registrirane kao zaposlene u porodičnom biznisu bez redovne plate. Mnoge se uopće ne potiču da se uključe u tržište rada i kao takve nisu uračunate u stopu nezaposlenosti. Kad je riječ o strukturi zaposlenosti, indikativno je da je samozapošljavanje kod žena veoma nisko i iznosilo je svega 18,6 odsto u 2012. godini dok je kod muškaraca ta vrijednost 25,1%.”

Četiri žene - četiri vrijedne pokretačice uspješnih poslova u svojoj seoskoj sredini

Iz Udruženja žena "Maja" iz Kravica ističu da je njihov položaj na selima mnogo bolji nego što je bio prije, a jedan od razloga je činjenica da imaju priliku da razvijaju svoje preduzetničke ideje.

"Sadašnja situacija žena u ruralnim sredinama je nešto povoljnija, odnosno postoje bolje mogućnosti da razvijaju svoje poduzetničke ideje koje mogu biti pogodne za njih i njihove porodice. Vlade i donatori imaju dosta programa koji su usmjereni na razvoj i podršku ovog poduzetništva. Navela bih primjer Ministarstva poljoprivrede, koje u svom Pravilniku ima programe za podršku u samozapošljavanju kao i podsticajne mjere za pokrenute biznise u poljoprivredi. Mi imamo primjer mlade žene koja se bavi plasteničkom proizvodnjom, preradom slatkih i slanih programa. Ima registrovano komercijalno gazdinstvo preko koga ima zdravstveno i socijalno osiguranje. Jednom rječju ona nije na birou rada", kažu u Udruženju.

Učinkovito sprovođenje mjera i otkup njihovih proizvoda

Jedan od načina na koji će se preduzetničke prilike u ruralnim sredinama poboljšati jeste kroz edukacije, stvaranje informativnih kanala te učinkovitije sprovođenje već donijetih mjera.

"Prije par godina žene nisu imale ovakve mogućnosti. Naša preporuka je da se poboljšaju informativni kanali ka njima, takođe organizuju obuke koje su usmjerene na pisanje programa, edukacije o vođenju biznisa, marketingu (prodaja, plasman, pakovanje…) Donešene mjere Vladinih institucija istinski bi bile velika podrška za žensko poduzetništvo koji je jako bitan segment za poboljšanje njihovog položaja na selu. Potrebno je raditi kontinuiranu evaluaciju o donesenim mjerama, protokolima i strategijama koje su već donešene. Pohvalno je da mi imamo različite akte i Strategije koje brane prava žena na selu, ali ih je potrebno sprovoditi u većoj mjeri i na pravi način", objašnjavaju članice ovog udruženja.

Valentina Duvnjak ističe da je jedno od rješenja otkup od strane države svega što proizvedu ove vrijedne poduzetnice, sa porodicom na svojim gazdinstvima.

Žensko preduzetništvo: 3.000 KM za najbolji poslovni plan u ruralnim područjima

"Zašto uvoziti mlijeko, mliječne prerađevine, meso, ako imamo vrijedne ljude na selu koji se bave stočarstvom a livade, izvore i pašnjake zlata vrijedne. Zašto uvoziti voće i povrće a imamo zemlju opet ću reći zlata vrijednu i ljude koji žele obrađivati tu istu zemlju. Bez jakog sela nema uspješne države, koja ne može sebi dozvoliti da umjesto hrane prve klase, da joj uvoz hrani stanovništvo. To nije ni uspješna ni stabilna država", tvrdi ona.

Probleme bi riješio ured ili ministarstvo koje bi se bavilo samo ženama, smatra Valentina.

"Bilo bi lijepo da se na nivou zemlje ili entiteta oformi jedno ministarstvo posvećeno samo ženama. Da svaka od nas ima mogućnost u tom ministarstvu dobiti odgovore na sva pitanja koja ima i smjernice kako da riješi probleme na koje nailazi, da tu mogu dobiti informacije o projektima koji bi im pomogli da unaprijede posao, informacije koja su njihova prava i sl. Da tu dobiju podršku ili pomoć ako je potrebna umjesto da hodaju od vrata do vrata i od institucije do institucije ili jednostavno odustanu ne znajući kome da se obrate", poručuje ona za kraj.


Tagovi

Žene na selu Ruralna sredina Valentina Duvnjak Žensko preduzetništvo Porodični biznis Poljoprivredno gazdinstvo


Autorica

Nataša Tomić

Više [+]

Master student poljoprivrede i novinar iz hobija.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Srdačan pozdrav svim članovima Kluba.
Danas su stigla moja sjemena! Uspjela sam posijati kupus i salatu u plastične posude, a mrkvu planiram čim "uhvatim" vremena, jer mi je bašta malo dalje i mrkvu ću direktno sijati.
#mojepovrće