Invazivni plošnjaci kao nevidljivi uljezi u supstratu - nova opasnost za tlo i poljoprivredu

U državama Evropske unije sve se češće bilježe nalazi invazivnih kopnenih plošnjaka koji se neprimjetno skrivaju u ukrasnom bilju i supstratu.

"Iako jedva vidljivi i naizgled bezopasni, ovi sluzavi organizmi hrane se gujavicama i drugim organizmima u tlu, čime mogu narušiti njegovu strukturu i smanjiti plodnost", upozoravaju u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Hrvatske, gdje naglašavaju kako se smanjenjem broja gujavica, koje imaju važnu ulogu u prozračivanju tla, odvodnji vode i razgradnji organske tvari, mogu poremetiti prirodni procesi u tlu i otežati rast biljaka.

Uskoro će se pojaviti i kod nas?

Zbog njihovog uspješnog širenja po Europi vrlo je vjerovatno da će se uskoro pojaviti i u našem regionu.

Na primjer, Obamim virnjak (Obama nungara) je zabilježen u više evropskih država, a dužina mu je 5 do 8 cm. Novogvinejski virnjak (Platydemus manokwari) je dužine 4 do 6,5 cm i zabilježen je u Francuskoj.

Prilično duži su Novozelandski virnjak (Arthurdendyus triangulatus) koji je prisutan u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj, a može doseći do 17 cm.

Najduži pak je Lopatoglavi virnjak (Bipalium kewense) koji je zabilježen u više evropskih država, a njegova je dužina do čak 45 cm.

On je i na naslovnoj fotografiji članka.

"Najveći rizik predstavlja trgovina biljnog materijala, gdje se plošnjaci mogu skrivati u supstratu i uz korijen biljaka. U rasadnicima i trgovinama bilja širom Evrope sve su češći nalazi ovih predatora koji se lako 'prošvercaju' u nove zemlje – skriveni u zemlji, pod teglama ili među korijenjem sadnica", upozoravaju, te mogu stići potpuno neprimijećeni.

Iako još nisu potvrđeni nalazi u prirodi, rizik njihovog unošenja itekako postoji, posebno u sektorima koji se bave proizvodnjom, uzgojem i/ili prodajom biljnog materijala. Pravovremeno prepoznavanje i reakcija najvažniji su za sprječavanje njihovog širenja.

Njihova prehrana je najveći problem

Najveći negativni utjecaj invazivnih plošnjaka je njihova prehrana. Naime, oni se hrane pretežito gujavicama, ali i drugim organizmima u tlu, a pojedine vrste i kopnenim puževima. Znamo da gujavice imaju ključnu ulogu u prozračivanju tla, odvodnji vode i recikliranju hranjivih tvari, pa njihovo smanjenje može narušiti strukturu i plodnost tla, ali i povećati zadržavanje vode i površinsko otjecanje.

Broj glista pokazuje koliko je tlo zdravo - privucite ih

Invazivni plošnjaci također love plijen izlučivanjem tvari koje mogu izazvati blagu iritaciju kože pri rukovanju, zbog čega se preporučuje oprez.

Zbog potencijalne štete koju invazivne strane vrste plošnjaka mogu prouzrokovati ekosistemima i poljoprivredi, izuzetno je važno brzo i učinkovito djelovanje pri eventualnom opažanju.

Ne dirati ih golim rukama i ne rezati

Ne smiju se dirati golim rukama zbog iritirajuće sluzi, a još je važnije ne rezati ih. "Mnoge se vrste mogu regenerirati iz svakog dijela tijela", ističu stručnjaci ozbiljnost ove teme kao i važnost pravilnog postupanja.

Ako ih pronađete ispod lončanice, vreće supstrata ili na vlažnom tlu. Dovoljno je pažljivo ih staviti u zatvorenu vrećicu ili posudu s poklopcem koristeći rukavice, a potom ih usmrtiti solju, alkoholom, ocatom ili vrućom vodom te staviti u zamrzivač na 48 sati. Nakon toga se odlažu u miješani komunalni otpad, nikako u prirodu ili kompost.