Iako je postignut dogovor o ZPP-u, nastavljaju se rasprave o subvencijama

Evropske institucije su tokom 2021. godine uspjele postići dogovor o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici za period 2023. – 2027. godine, ali će 2022. biti godina pregovora o sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Raspravljaće se o planovima agro-subvencija, upotrebi pesticida, posebno totalnog herbicida glifosata. Evropska komisija će odlučiti hoće li će ga farmeri u zemljama članicama moći koristiti. Zakonodavstvo koje se tiče hrane pretrpiće velike izmjene. Na snagu će stupiti novo označavanje nutritivnih vrijednosti i kraj označavanja roka trajanja hrane koji je zbunjivao potrošače. 

Države članice i druge zainteresovane strane mogu učestvovati u konsultacijama do 13. marta 2022. godine. Planirano je da revidirana pravila budu usvojena do kraja 2022. godine.

O svemu ovome se raspravljalo na webinaru o učinku ZPP-a i naučenim lekcijama za novi, a kojega je za novinare organizirao Ag-Press. Na njemu su sudjelovali Sophie Helaine, Gijs Schilthuis, Tassos Haniotis, Francesco Laera i Pierre Bascou iz Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije te Miriam Garcia Ferrer, glasnogovornica EK za poljoprivredu i trgovinu. 

Rasprave o novim pravilima

I pored toga što je postignut dogovor o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici nastavljaju se rasprave o agro-subvencijama. Države članice su imale zadatak da pripreme i predaju nacionalne strateške planove za korištenje agro-subvencija u narednih pet godina. Međutim, samo osam država članica ispoštovalo je rok za podnošenje plana Evropskoj komisiji, koji je bio određen za 31. decembar 2021. godine.

Osamnaest zemalja je EK dostavilo ključne dokumente za dobijanje evropskih poljoprivrednih subvencija, dok su ostale u zaostatku.

Nastavljaju se rasprave o izmjene različitih skupova pravila o državnoj pomoći koja se primjenjuju na sektor poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Promjene će se dogoditi u Smjernicama o državnoj pomoći u sektoru poljoprivrede i šumarstva i ruralnim područjima iz 2014., Uredbi o blokovskom izuzeću u poljoprivrednom sektoru, Smjernicama za analizu državne pomoći u sektoru ribarstva i akvakulture te Uredba o grupnim izuzećima u ribarstvu i Uredba o de minimis pomoći u sektoru ribarstva.

Komisija procjenjuje zakone koji su na snazi i prikupljene informacije o navedenim sektorima. Zaključeno je da su razmatrane odredbe dobro funkcionisale i doprinijele ciljevima politike EU, kao što su zaštita okoliša, zdravlje biljaka i životinja i javno zdravlje. Utvrđeno je da postojeća pravila zahtijevaju određene ciljane promjene, uključujući pojašnjenja i pojednostavljenje prilagođavanja kako bi se održao tržišni i tehnološki razvoj i strateški prioriteti EU, uključujući posebno Evropski zeleni dogovor, Strategiju "Od farme do viljuške" i Strategiju biodiverziteta.

Takođe, Komisija je zaključila da je potrebno prilagoditi mjere pomoći i uskladiti ih kako bi se državama članicama omogućilo da brzo provedu reformisan ZPP i novi Evropski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu.

EU i poljoprivreda

Smjernice i uredbe o poljoprivredi u EU će doživjeti brojne promjene. Posebno će biti razmatrana pravila o državnoj pomoći kako bi države članice što prije završile potrebnu proceduru odobravanja nacionalnih potpora.

Prijedlog također uvodi nove mjere koje bi se odnosile na pomoć za sprječavanje, kontrolu i iskorjenjivanje zaraze invazivnim stranim vrstama, za sprječavanje, kontrolu i iskorjenjivanje bolesti u nastajanju u cilju zaštite biljaka i životinja i javno zdravlje.

Predložene revidirane smjernice potiču korištenje ekoloških i klimatskih mjera, upravljanja šumama uz povećanje  maksimalnog intenziteta podrške na 120 posto.

Što se tiče Uredbe o grupnom izuzeću u poljoprivredi Komisija je predložila usklađivanje intenziteta podrške.

Pojašnjavaju se i pojednostavljuju pravila u mnogim područjima, kao što je u pogledu pomoći za obnovu ribarske flote u najudaljenijim regijama.

Pesticidi i zaštita bilja

Smatra se da će rasprava o primjeni pesticida biti najdinamičnija, jer će Evropska komisija predstaviti izmjene Direktive o održivoj upotrebi pesticida koja je na snazi od 2009. godine. U skladu s izmjenama države članice trebale bi ohrabriti poljoprivrednike da maksimalno iskoriste integrisano upravljanje štetočinama. Radi se o pristupu koji favorizuje prevenciju, zatim korištenje prakse očuvanja koja je pogodna za prirodu i tek kada se iscrpe te mogućnosti odobrava se upotreba hemije. Evropski revizorski sud je utvrdio da 2020. godine direktiva nije uspjela smanjiti rizike koji proizlaze iz upotrebe pesticida u zemljama EU.

Francuska je preuzela predsjedavanje Vijećem EU, a njen predsjednik, Emmanuel Macron, se zalaže za postepeno izbacivanje pesticida iz poljoprivrednih praksi. Međutim, malo je toga što jedna zemlja članica može uraditi kada se govori o smanjenju potrošnje pesticida i zamjeni ekološki prihvatljivim alternativama u EU mimo Predsjedništva Unije.