Hutovom blatu prijete presušivanje, zaraštavanje i požari

Svjetska organizacija za zaštitu prirode, WWF (engl. World Wide Fund for Nature), upozorila je da Hutovom blatu u Bosni i Hercegovini prijete presušivanje, zaraštavanje i požari. Povodom obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa naveli su kako je neophodna obnova močvara, rijeka i jezera kako bismo usporili globalno zagrijavanje, stvorili poligone za prilagodbu na klimatske promjene te osigurali dobrobit za ljude.

Skladišti više ugljika nego sve šume BiH

Park prirode Hutovo blato je 2000. godine upisan u ramsarski popis međunarodno važnih vlažnih staništa pri UNESCO-u. Zajedno sa 150 močvarnih staništa u svijetu, od posebnog je značaja za cjelokupno čovječanstvo.

"Hutovo Blato je iznimno važno zaštićeno područje s registriranih 163 vrsta ptica, 630 biljnih vrsta te bogatim ribljim fondom u pet jezera s brojnim endemima", naveli sui z WWF-a.

Vrijednost ovog jedinstvenog ekosistema Bosne i Hercegovine, ogleda se i u zadržavanju ugljika u naslagama treseta. Prema zadnjim istraživanjima, koje je ova organizacija provela na projektu Merlin, dokazano je da Hutovo blato ima kapacitet skladištenja ugljika veći nego sve šume BiH, koje pokrivaju preko 50% površine zemlje.

"Do kraja projekta restaurirat ćemo preko 1.488 ha Hutovog blata. Ipak, uprkos zajedničkim naporima, prijetnja je još prisutna, a to su postojeći i planirani hidrološki zahvati na Trebišnjici za potrebe hidroelektrana", saopćili su, dodavši da je prema zadnjim istraživanjima, Hutovo blato već ostalo bez 50% vode, a prijeti mu i presušivanje, zaraštavanje i požari.

Otpuštanje ugljika

Sve bi te situacije mogle dovesti do velikog otpuštanja ugljika u atmosferu, zbog čega bi kvaliteta života ljudi u okolini ovog parka prirode mogla znatno pasti.

Kakve koristi poljoprivreda ima od močvara? Evo osam odgovora

Samo tri posto ukupne zemljine površine čine močvare, a ta tri, naizgled mala postotka apsorbiraju ugljen dioksida koliko sve šume na planeti zajedno. U posljednjih 45 godina izgubili smo jednu trećinu vlažnih staništa kao što su močvare, tresetišta i poplavne šume, puno brže nego što gubimo šume. Istovremeno, o njima direktno ovisi opstanak oko 40% biljnih i životinjskih vrsta.