Hoće li prirodni neprijatelj ambrozije doprinijeti njenom suzbijanju?

Ambrozija nije autohtona vrsta, vodi porijeklo iz Sjeverne Amerike, a u drugoj polovini XIX vijeka prenijeta je u Evropu. Može se naći pored puteva, u livadama, njivama. Ono što je posebno zanimljivo je da njeno ime potiče iz grčkog jezika i prema jednom tumačenju znači - neuništiv, besmrtan.

"Svake godine ukazujemo na problem sa ovom biljkom i jako je važno da se ona suzbija prije cvjetanja i polinacije. Treba znati da može da cvijeta i plodonosi od juna do septembra, u zavisnosti od podneblja", ističe stručnjak za zaštitu bilja Vesna Janković. 

Čupanje i košenje

I pored svih hemijskih preparata koji se danas nalaze na tržištu, suzbijanje ambrozije može se raditi primenom mehaničkih mjera. 

"Mehaničko suzbijanje podrazumijeva, prije svega čupanje iz korijena i to se može raditi na malim površinama, u dvorištu, bašti i mora se naglasiti da je potrebno obavezno nošenje zaštitnih rukavica i to ne mogu raditi ljudi koji su alergični na ovu biljku."

Razmnožava se sjemenom. Grana se od same površine zemljišta i može da naraste u visinu do dva metra. Najlakše se prepoznaje po cvijetu koji je na vrhu biljke i na bočnim stranama i to su muški cvjetovi koji sadrže polen. Samo jedna može proizvesti i do 2,5 milijardi polenovih zrna. U ženskim cvjetovima se formira sjeme i jedna biljka može napraviti i do 5.000 sjemenki. Ono što je karakteristično, to je da su sjemenke izuzetno otporne i klijavost se procjenjuje i do 40 godina.

Apel poljoprivrednicima: Uništite ambroziju čupanjem, košnjom ili herbicidima

Jedna od mjera da se suzbije ambrozija je košenje.

"Ako raste na nekoj većoj površini, može se suzbijati košenjem, ali se mora voditi računa da to bude manje od pet centimetara od površine zemlje kako bi se spriječilo obnavljanje biljke preko njenih izdanaka", ističe naša sagovornica.

Hemijske mjere se primjenjuju na strništima, pored puteva i pruga

Nerijetko se poljoprivredni proizvođači, ali i građani odlučuju za hemijske mjere suzbijanja. One podrazumijevaju primjenu herbicida, pa se pored puteva, obala, pruga primjenjuju totalni herbicidi na bazi aktivne materije glifosata.

"Najveće prisustvo ambrozije bilježi se u strnim žitima, ali se tu i najlakše suzbija. U toku je žetva strnih žita i kada se ona završi, treba sačekati da korovi i ambrozija niknu do visine od 15 do 20 centimetara i onda se može koristiti totalni herbicid na bazi glifosata, a količina koja se koristi je oko 5 litara po hektaru", kaže Janković i dodaj da se mogu se koristiti i selektivni herbicidi i oni se primijenjuju u drugim vrstama zasada i zavisi od tipa i fenofaze usjeva, kao i fenofaze korova.

"To je kasnoproljetna biljka i ona kreće kada se završe svi drugi tretmani u usjevima i zasadima i to je veliki problem u njenom suzbijanju." 

Prirodni neprijatelji

Dobra vijest je i da postoje novine u suzbijanju ambrozije, a to je prirodni neprijatelj - lisna buba ili zlatica ambrozije.

"Lisna buba je veličine oko 4 milimetra, vodi porijeklo iz Sjeverne Amerike, prisutna je i u Evropi. Kao što sam naziv govori, ova buba se hrani lišćem ambrozije. Larva koristi veću količinu lišća u ishrani i kada pojede svo lišće, stabljika se suši i tako se sprječava da biljka cvjeta i plodonosi.", kaže naša sagovornica.

Za sada se prati se kretanje ovog insekta.

Vesna Janković ističe da je jako važno da se ovaj insekt sam širi na područja sa ambrozijom i da ljudski faktor ne treba da utiče na taj proces.

"Ono što je još karakteristično za ovog insekta je da napada i druge biljne kulture iz familije kojoj pripada ambrozija. Tako na primjer, ako se nađe u polju suncokreta, a tu je prisutan i ovaj korov, najprije će napadati njega, ali se mora biti oprezan sada, pratiti i nadamo se da će ova lisna buba dati dobre rezultate u suzbijanju."

Janković savjetuje poljoprivredne proizvođače da nakon žetve urade tretman suzbijanja ovog korova na strništima, da ne bi došlo do cvjetanja i polinacije i da se gdje god može radi i mehaničko suzbijanje, kako bi se smanjio potencijal njenog širenja.