Hoće li BiH ostati bez goriva naljeto – (ne)opravdan strah?

Zbog znatno otežanog snabdijevanja naftnim derivatima u Bosni i Hercegovini, čije je tržište u cijelosti ovisno o uvozu, sve su češće dileme  o mogućim nestašicama goriva. Derivati koji stižu u BiH su proizvedeni preradom ruske nafte. 

Dok jedni tvrde da nam ne prijete nestašice nakon što je Evropska unija uvela sankcije Rusiji, ali da je poskupljenje izvijesno, drugi navode da su upravo zbog blokade uvoza ruske nafte u EU, nestašice vrlo moguće.

Traženje "neruskih" izvora

Slovenački Petrol je za 2022. godinu osigurao dugoročne ugovore o kupovini u mjeri koja odražava trenutnu dinamiku rasta mobilnosti na nivoima prije Covida, potvrdili su iz ove kompanije za Raport. Kako su naveli, bez obzira na embargo na rusku naftu, realizirat će potpisane dugoročne ugovore, ali može doći do kašnjenja u isporukama i rasta otkupnih cijena. Potvrdili su planirane isporuke naftnih derivata za mjesec juni za snabdijevanje tržišta na kojima posluju - Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija. 

"Cijelo tržište naftnih derivata suočava se s problemima snabdijevanja, sa većom potražnjom od ponude, na mogućnost nestašice goriva, posebno ljeti, i rasta cijena na duži rok, upozoravaju na to i međunarodne stručne organizacije. Izazov su i rafinerije, koje će imati ograničen kapacitet dok se tehnološki ne prilagode sirovinama iz 'neruskih' izvora. Dodatna komplikacija u našoj neposrednoj blizini je kvar austrijske rafinerije Schewchat, gdje je zbog kvara privremeno obustavljen rad, a gorivo se koristi iz robnih rezervi. Samo u periodu od 23. maja do 10. juna, radi se o periodu nakon usvajanja embarga na rusku naftu, otkupna cijena benzina na svjetskim berzama porasla je za 16 posto, a dizel goriva za 25 posto. Zbog navedenih faktora nije moguće predvidjeti dalji razvoj kretanja nabavnih i maloprodajnih cijena goriva", naveli su iz Petrola, koji je jedan od najvećih trgovaca gorivom na području naše zemlje.

Pad potrošnje

Predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH, Milenko Bošković, za Agroklub kaže da je trenutna situacija sa snabdijevanjem u BiH stabilna, ali da je Petrol ozbiljna kompanija i da nema sumnje u njihove prognoze. 

"To što su cijene velike i što se mora osigurati više kapitala, nego što je to bio slučaj do sada, je problem svakog uvoznika, ali je snabdijevanje redovno, s tim što bilježimo znatan pad potrošnje", kaže Bošković. 

Dodao je kako je naša zemlja imala otežano snabdijevanje u svakoj sezoni, jer se snabdijeva prvobitno iz zemalja okruženja, koje prvo namire vlastita tržišta. Osim iz Hrvatske i Srbije, gorivo u BiH stiže i iz Grčke i Italije. 

"Ne bih uzbunjivao javnost, ali na ovakve prilike i ostalo, možemo svašta očekivati", zaključuje prvi čovjek naftaša u Federaciji BiH.

Evropska unija je krajem maja, u okviru šestog paketa sankcija protiv Rusije dogovorila blokiranje više od dvije trećine uvoza ruske nafte, odnosno one koja se transportuje u EU preko mora. S obzirom na stav Poljske i Nemačke da prestanu uvoziti naftu iz naftovoda do kraja godine zabrana se povećava na 90 posto. 

Yesterday, we decided to ban de facto 90% of Russian oil imports to ?? by the end of 2022.

Russia shows its unreliability as an energy supplier.#REPowerEU has 3 answers: Diversifying away from ?? fossil fuels, reinforcing security of supply/gas storage, accelerating renewables pic.twitter.com/75MjPmWSm3

— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) May 31, 2022

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, lani je naša zemlja uvezla oko 1,3 milijardi litara goriva, u vrijednosti većoj od 1,4 milijardu maraka. Najviše je stiglo iz Hrvatske, odnosno 40 posto ukupnog uvoza, potom slijede Italija i Srbija, što su top tri uvoznika.

Država do sada nije poduzela ništa konkretno u smislu intervencija s obzirom na nestabilnosti na tržištu. Početkom marta se u Parlamentarnoj skupštini naša prijedlog izmjena zakona, kojim bi se ukinule akcize na naftne derivate u trajanju od šest mjeseci. Podršku je dobio u Predstavničkom domu, no isti je odbijen u Domu naroda. Izmjene zakona bi uticale na maloprodajnu cijenu goriva, odnosno ona bi bila niža za 35 feninga.