Cijena drva je visoka, grijanje na struju asocira na visoke račune, a u potrazi za jeftinim rješenjima u seoskim sredinama pojedini domaćini praktikuju grijanje na biomasu.
Kako ćemo se i po kojim cijenama grijati ove zime veliko je pitanje koje nas muči danima. Tokom ljetnih mjeseci mnogi su se preznojavali od visokih temperatura ali i od pomisli da treba obezbijediti ogrjev. Drva ili pelet, struja ili gas pitaju se mnogi računajući moguću potrošnju, ali i dobro znajući - šta god da odluče grijanje će ih koštati mnogo više nego prethodne godine.
Cijena drva je visoka, vlada kriza oko gasa, a nismo sigurni da neće biti restrikcija i poskupljenja struje o čemu se uveliko priča.
Vlada FBiH traži produženje zabrane izvoza drvnih sortimenata
I dok su jedni po astronomskim cijenama već nabavili drva, za čiju kupovinu je uglavnom potrebna gotovina, drugi još uvijek traže svoju najpovoljniju računicu - kako se grijati, a ne potrošiti brdo para.
Iako grijanje na struju mnoge asocira na velike račune, za one koji nemaju mogućnosti da izdvoje novac unaprijed, recimo za drva koja su skuplja nego lani, a košta i prijevoz, istovar, sječenje, cijepanje, ovo je sigurniji izbor. U potrazi za jeftinim rješenjima u seoskim sredinama pojedini domaćini praktikuju grijanje na biomasu, a kako kažu to je praktično i primamljivo jer štedi kućni budžet.
Žarko Ubović iz Mladenova (susjedna Srbija, op.ur.) već šest godina grije se na sojinu slamu. Na svojim parcelama sije soju i nakon žetve balira ostatke i koristi ih za loženje te tvrdi da ukoliko zamijenite staru peć na drva kotlom na biomasu uštede na grijanju su sigurno do 50 posto.
Naš sagovornik kaže da spremi oko 1.000 bala slame, stavi ih pod krov da ne kisnu i ostanu suhe, jer u suprotnom bude problem pri sagorijevanju slame.
Na početku i kraju sezone loženja tokom prijelaznog perioda naloži samo jednu balu dnevno i to je dovoljno da u prostorijama kuće bude prijatna temperatura. Kada je napolju hladno potroši dnevno oko 10 bala sojine slame, a na taj način grije i vodu u bojleru.
"Svaka tri sata odlazim do prostorije gdje je kotao i ložim, nije mi to naporno, to je zimski period i nemam obaveza na njivi. Čišćenje i održavanje je jednostavno kao i paljenje kotla", kaže Ubović i dodaje da je njegov jedini trošak obzirom da ima svoj traktor i presu, nekoliko pakovanja kanapa, gorivo, radnici za utovar i istovar. Nekoliko dana mu je potrebno da obavi ovaj posao, ispresuje sojinu slamu i tako spremi ogrjev za sezonu.
"Pelet je odličan ogrjev ali je preskup, a meni nije teško da nakon žetve soje sve pripremim i tako uštedim najmanje 500 eura", kaže naš sagovornik.
Mitar Milišić iz Mladenova grije se na drva i kaže da i ih je najbolje nabaviti tokom ljeta, isjeći ih i iscijepati kako bi se dobro prosušila, jer suha cjepanica bolje gori i grije.
"Kupio sam 10 kubnih metara bagrema po cijeni od 9.000 (146 KM) i pet vrbe i topole po 4.000 dinara (65 KM) po kubiku. Kad dodam troškove sječenja i cijepanja jasno se vidi da je ogrjev znatno skuplji nego prošle godine. Na isporuku sam čekao oko mjesec dana obzirom da je potražnja bila velika. Nadam se da će ovo biti dovoljno", kaže Milišić.
Povrtar iz Čelareva Dragan Lukić svake godine kupuje ugalj i drva. U prosjeku potroši 10 kubnih metara drva i osam tona uglja. Toliko je spremio i za narednu zimu i nada se da neće biti ekstremno hladna.
"Osim što grijem kuću, ogrjev mi je potreban i za grijanje dva plastenika površine 700 kvadratnih metara. Proizvodnja rasada je veliki, ozbiljan posao i ništa se ne smije prepustiti slučaju pa ni grijanje", kaže naš sagovornik i napominje da već početkom januara započinje ovaj posao, a odmah nakon sjetve sjemena temperatura u plasteniku tokom dana treba da se kreće od 20 do 25 stepeni, u noćnim satima od 12 do 15.
Kad su temperature niske plastenik dogrijava kaloriferom te u tom periodu ima uvećane troškove za struju. Kubik bukve i hrasta plaćao je po 9.500 dinara (154 KM), a tome treba dodati i troškove sječenja i cijepanja drva koji su iznosili oko 700 dinara (11 KM) po kubnom metru što je sve zajedno znatno skuplje nego prethodne godine.
Tagovi
Autorica