Granice i neznanje pogubni za protivgradnu zaštitu

Magistar Tihomir Dejanović, stručnjak sa višegodišnjim iskustvom u protivgradnoj zaštiti, kaže da među meteorolozima, koji su završili studije fizike atmosfere postoje razlike u znanju i razumjevanju procesa u atmosferi. Samo najbolji mogu raditi u modifikaciji vremena, odnosno stimulaciji padavina i zaštiti od grada.

Posljednjih dana u javnost se plasiraju procjene meteorologa i drugih odgovornih stručnjaka iz Federacije BiH o tome kako protivgradna zaštita putem ispaljivanja raketa u gradonosne oblake nije djelotvorna, te da je skupa i nepouzdana.

"Čim sam pročitao navodno stručno mišljenje da 'razbijanje oblaka' nije djelotvorno, znam odakle duva vjetar. To je laička terminologija. A stručna je da mi posredstvom ispaljene rakete unosimo srebrni jodid u oblake i ubrzavamo njihovu disipaciju putem padavina, kiše ili sitnog grada. Radi se o opravdanoj metodi koja se koristi svugdje u svijetu i za modifikaciju vremena, odnosno za pojačavanje kiše i za suzbijanje grada", kaže Dejanović.

Meteorologija ne smije poznavati granice

Prema njegovim riječima smiješne su, ali vrlo opasne i tendenciozne izrečene špekulacije posljednjih dana u medijima da akteri protivgradne zaštite posmatraju oblake kroz prizmu međuentitetske granice. Ova djelatnost, koja je započela prije 46 godina u gradiškom dijelu Lijevče polja i Potkozarja spasila je nebrojeno puta višemilionsku vrijednost voćnjaka, ratarskih i povrtlarskih usjeva, ali i infrastrukturu, kuće, automobile i druga materijalna dobra. Za gotovo pola vijeka djelatnosti sistem se proširio na područje od 24 opštine u Republici Srpskoj, Brčko Distrikt i 2 opštine u Federaciji BiH. Područje od Une do Drine štiti se mrežom od 220 lansirnih rampi.

"Bavimo se suviše ozbiljnom i stručnom djelatnošću da bismo se razbacivali neozbiljnim i paušalnim ocjenama kako navodno oblake dijelimo po entitetima. Mi na oblake i nepogode moramo djelovati što prije. Voljeli bismo kad bismo mogli djelovati još dok su oblaci u sujednoj Hrvatskoj ili Srbiji, prije nego što su naišli nad BiH. Mi djelujemo i iznad Federacije BiH i to nije za nas nikakav problem.

Pružili smo ruku odgovornim ljudima u drugom entitetu na koju mogu da se oslone. Jednostavnije je proširiti postojeći sistem nego formirati novu protivgradnu zaštitu. To je previše skup posao, a mi već imamo savremene radare kojima pokrivamo ne samo BiH, već i Srbiju, Hrvatsku , te veći dio Albanije i Slovenije", ističe Dejanović.

Dejanović kao najbolji primjer opravdanosti protivgradne zaštite ispaljivanjem raketa u oblake navodi slučaj iz 2014. godine, kada je ogroman gradonosni oblak formiran u Prekounju u susjednoj Hrvatskoj odmah po ulazu u BiH pravio pustoš. Na oblak se nije smjelo djelovati.

"Da smo dejstvovali raketama po oblaku, bila bi izbjegnuta šteta, koja je procijenjena na 12 miliona konvertibilnih maraka“, izričit je mr Dejanović.

Protivgradna zaštita nije skupa, skupe su posljedice

Protivgradna zaštita u BiH finansira se iz četiri izvora, od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a, osiguravajućih kuća, registrovanih poljoprivrednih udruženja u RS-u te od opština u kojima su smještene njihove stanice.

"Registrovani poljoprivrednici godišnje po jednom hektaru branjene površine zemljišta plaćaju nadoknadu od 1,8 konvertibilnih maraka, a lokalna zajednica tri hiljade maraka po jednoj protivgradnoj stanici. Ostavljam na slobodnu procjenu i cijenjenim poljoprivrednicima i predstavnicima opština da izračunaju da li je to skupo. Mi mislimo da nije skupo, posljedice grada usljed nedejstvovanja su katastrofalno skupe", ističe Dejanović.

Ovo preduzeće, koje je u ekspanziji, već je u finišu sprovođenja modernizacije tehničkog dijela službe protivgradne zaštite vrijedne 25 miliona KM. Plan ambiciozno predviđa širenje djelatnosti na većem dijelu Bosne i Hercegovine. A saradnja sa kolegama u regionu je otišla korak dalje.

"Iako nas međudržavne granice sputavaju u ispaljivanju protivgradnih raketa u oblake u graničnom pojasu, veoma često se sastajemo sa kolegama,eminentim stručnjacima u ovoj oblasti u Hrvatskoj i Srbiji. Radujem se svakom susretu sa mojim kolegama i ubijeđen sam da naša saradnja daje veliki doprinos ovoj djelatnosti. Jer mi pričamo jezikom struke i činjenicama, a ne paušalno pogrešnom terminologijom“, kaže mr Tihomir Dejanović, vršilac dužnosti direktora JP "Protivgradna preventiva RS", stručnjak koji je svakodnevno na terenu i u akciji.

Foto: Boško Grgić