Genetički modificirani organizmi u BiH - dobre i loše strane

Vijeće za genetički modificirane organizme Bosne i Hercegovine je objavilo publikaciju "Genetički modificirani organizmi u BiH". Kako je navedeno, cilj nije u afirmaciji ili osporavanju genetičkog inženjerstva (uključujući i GMO), nego u realnom upoznavanju čitaoca s dostignućima i mogućnostima ove tehnologije.

"Ovo je pokušaj da se predstave sve dobre i loše strane kroz jačanje svijesti, razvoj kapaciteta i institucija koje se bave ovom tematikom. Cilj brošure je informirati stanovništvo o najnovijim saznanjima i praksama, kako u svijetu, tako i kod nas", saopćeno je.

Raste zabrinutost

Opšta znanja, uključujući i ovo o GMO-u, važan su pokretač razvoja društva. Publikacija je nastala uz značajnu podršku Agencije za sigurnost hrane BiH i brojnih eksperata u oblasti biljne, životinjske i humane genetike koji danas rade u Bosni i Hercegovini.

Rasprostranjenost GMO nastavlja da raste, kao i interes javnosti o sigurnosti ovih proizvoda. Istovremeno, navode autori, raste i zabrinutost koja se uglavnom fokusira na zdravlje potrošača i negativan uticaj na okoliš. Zato su širom svijeta podijeljeni stavovi u pogledu upotrebe genetički modificiranih organizama od onih koji su apriori protiv, do onih koji smatraju da su u pitanju kvalitetne nove tehnologije koje će riješiti mnoge probleme čovječanstva.

Da bi se odgovorilo na ovu zabrinutost, sve više je naučnih, istraživačkih i stručnih studija u kojima su upoređivani efekti tradicionalne hrane s genetički modificiranom hranom.

Na tržištu paradajz s izmijenjenim genima - nisu GMO

"Iako se stalno vodi bitka o tome kome i u šta vjerovati u vezi s ovom temom, brojne međunarodne organizacije, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju i Američko medicinsko udruženje, zaključili su da je GMO hrana sigurna za potrošače. To zahtijeva dodatna obrazloženja i komentiranje te javne rasprave među naučnom zajednicom, donosiocima odluka i širom javnosti", stoji u uvodu publikacije, u kojoj se naglašava i kako autori nemaju namjeru zastupati bilo čije stavove.

Brojne teme

Obrađuje brojne teme od pitanja šta je GMO, historijata njegovog postanka i razvoja, do usporedbe sa genetičkim inženjeringom, a upoređuju i konvencionalno oplemenjivanje naspram GMO-a. Navedene su činjenice za i protiv, te pozitivini i negativni primjeri.

Šta predstavlja organska hrana - je li zaista bolja?

U procjenama rizika navodi se kako o teoretski mogućim hroničnim uticajima GM hrane na zdravlje ljudi za sada se ne može govoriti, jer je proteklo premalo vremena od početka komercijalizacije ovih usjeva do danas. Osnovni princip procjene rizika i neškodljivosti GM proizvoda je "da se ocjenjuje individualni proizvod, a ne tehnologija".

Kompletnu publikaciju Genetički modificirani organizmi u BiH možete pogledati u dokumentu ispod teksta.