Fosfor iz kanalizacionog mulja treba koristiti kao đubrivo, predlaže EK

Evropska komisija predlaže revidiranje EU direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Obaveza država članica bi bila da povrate fosfor iz kanalizacionog mulja kako bi se taj hranjivi sastojak mogao koristiti kao đubrivo, prenosi Agrarheute

Naime, Komisija u ovom sektoru vidi značajan potencijal za proizvodnju obnovljive energije. Jedna od mogućnosti je proizvodnja bioplina. Cilj pročišćavanja otpadnih voda je poboljšati kvalitet kanalizacionog mulja kako bi se mogao više koristiti. Upućuju i da se otpadne vode sistematski provjeravaju na otpornost na antimikrobne tvari i razne viruse.

Proširuje se lista zagađivača

Osim toga, EK predlaže strožija ograničenja za zagađivače zraka i vode što bi trebalo omogućiti postizanje cilja nultog zagađenja do 2050., u sklopu Evropskog zelenog dogovora.

Novitet je da mjere uključuju proširenu listu zagađivača koje je potrebno strože kontrolisati u vodi. Na prvom mjestu su proizvodi za zaštitu bilja kao što je glifosat i proizvodi nastali njegovom razgradnjom. Zatim, plastifikator bisfenol A i perfluorirane alkilne supstance PFAS, koje se koriste u mnogim industrijskim proizvodima, kozmetici i odjeći.

Prepolovljena granična vrijednost za čestice 

Predloženo je i smanjenje granične vrijednosti za finu prašinu PM2,5 u vazduhu za više od pola. Zagađenje bi se time smanjilo s 25 na 10 mikrograma PM2,5 po kubnom metru. Značajno je to da bi u slučaju kršenja ovih propisa o kvalitetu vazduha oštećeni bi trebali imati pravo na odštetu. Smatra se da im je neophodno omogućiti da se pridruže grupnim tužbama nevladinih organizacija za naknadu štete.

Frans Timmermans, potpredsjednik EK, rekao je da svake godine u Evropi stotine hiljada ljudi prijevremeno umire zbog zagađenja životne sredine. Istakao je da što se više ta borba odgađa, to je veći trošak za društvo. A troškove za poboljšanje kvaliteta vazduha EK je procijenila na nešto manje od 6 milijardi eura godišnje. 

Treba napomenuti da Komisija ove ciljeve i granične vrijednosti samo predlaže, a na državama članicama ostaje odluka kako će zahtjevi biti ispunjeni. Nacrt direktiva zahtijeva odobrenje Evropskog parlamenta i Vijeća ministara.