Finski naučnici napravili hranu od "vazduha" - slijedi kolaps stočarske industrije?

Finski naučnici tvrde da bi protein koji se proizvodi iz vazduha za deset godina mogao da bude po cijeni - u rangu sa sojom.

Način proizvodnje hrane iz vazduha zasniva se na tome da se protein proizvodi od bakterija iz zemlje koje se hrane vodikom izdvojenim iz vode uz pomoć električne energije. Ukoliko bi ovakav sistem proizvodnje hrane zaživio, pomogao bi značajno u rješavanju mnogih problema koji postoje u poljoprivredi.

Zrno proteinskog brašna Solein kao hrana i za životinje

"Kada sam prošle godine posjetio pilot fabriku Solar Foods na periferiji Helsinkija, istraživači su prikupljali sredstva za dalje istraživanje. Sada kažu da su sakupili 5,5 miliona eura i predviđaju u zavisnosti od cijene električne energije, da će se njihovi troškovi otprilike podudarati s onima za proizvodnju soje do kraja decenije, možda čak i do 2025. godine," navodi Roger Harrabin, BBC analitičar za zaštitu životne sredine.

Dodaje da je probao nekoliko zrna dragocjenog proteinskog brašna, zvanog Solein i - nije bilo nikakvog okusa, baš kao što su znanstvenici i planirali. Žele da ovaj dodatak svim vrstama hrane bude neutralan. 

"Mogao bi da bude sličan kao palmino ulje koje se stavlja u tortu, sladoled, keks, tjesteninu, rezance, sos ili hljeb. Istraživači kažu da može da se koristi i kod uzgoja mesa ili ribe. Njime bi mogla da se nahrani i stoka," navodi on.

Međutim, ukoliko se proizvodnja hrane zaista preusmjeri na onu iz vazduha, bit će potrebno mnogo godina, dok ona ne bude dovoljna da zadovolji potražnju na globalnom nivou. Ipak, ovo je jedan od projekata koji radi na razvijanju sintetičke hrane u budućnosti. 

Je li vertikalni uzgoj odgovor na zdraviju i kvalitetniju hranu?

Ideje prvobitno bile usmjerene ka svemirskoj industriji 

"Generalni direktor kompanije Solar foods, Pasi Vainikka, koji je studirao na Univerzitetu Cranfield University u Velikoj Britaniji, a sada je profesor na Univerzitetu Lappeenranta. Rekao mi je da su ideje koje stoje iza tehnologije prvobitno razvijene za svemirsku industriju 1960-ih. Priznao je da njegov pogon kasni za planom nekoliko meseci, ali kaže da će biti spreman do 2022. Konačna odluka o investiranju doći će 2023. godine, a ako sve bude išlo po planu, prva fabrika će se pojaviti 2025. godine," objašnjava Harrabin.

Pasi Vainikka ocjenjuje da će njegova fabrika moći da se nadmeće sa proizvodnjom soje za pet godina ukoliko se proizvodnja razvije po planu.

"Do sada radimo prilično dobro. Jednom kada pokrenemo fabriku dodavanjem reaktora (za fermentaciju proteina) i uzmemo u obzir nevjerovatna poboljšanja u drugim čistim tehnologijama poput vjetra i solarne energije, mislimo da se možemo takmičiti sa sojom možda već do 2025. godine," navodi Vainikka.

Cijena električne energije bit će ključna za proizvodnju hrane iz vazduha

Da bi se stvorio Solein, elektrolizom se voda razlaže na vodik i kisik. Tada se vodik, ugljični dioksid iz zraka i minerali dovode do bakterija koje potom stvaraju protein. Ključni faktor za takvu proizvodnju proteina - bit će cijena električne energije, ocjenjuje Vainikka i dodaje da očekuje da će, uz razvijanje obnovljivih izvora energije, troškovi električne energije biti manji.

Proizvodnju proteina iz vazduha podržava i George Monbiot koji je snimio TV dokumentarni film Apokalipsa krava (Apocalypse Cow). Iako je pesimista kada je u pitanju opstanak planete, ocjenjuje da Solar foods daje nadu za budućnost Zemlje.

"Privremenim prelaskom na biljnu ishranu možemo da pomognemo da se kupi vrijeme za čuvanje vrsta, ali i planete. Hrana bez poljoprivredne proizvodnje daje nadu. Ubrzo ćemo moći da nahranimo svijet, a da ga ne proždiremo," ocjenjuje Monbiot.

Farme u zatvorenom su naša budućnost?

Protein iz vazduha deset puta jeftiniji od životinjskog 

Naučnici istraživačkog centra RethinkX smatraju da će klimatske promjene usloviti promjenu mnogih vrsta na planeti, ali ocjenjuju da će protein iz vazduha biti deset puta jeftiniji od životinjskih u narednih 15 godina. Procjenili su i da će kao rezultat situacije sa hranom u svijetu doći do potpunog kolapsa stočarske industrije. 

Osnovan je konzorcijum vodećih naučno-istraživačkih i akademskih institucija, radi pronalaženja inovativnih rješenja za borbu protiv klimatskih promjena, a koje su povezane sa poljoprivredno-prehrambenim sektorom.

Naučnici su u istraživanju prošle godine zaključili da je mikrobni protein nekoliko puta efikasniji od soje kada se usporedi sa iskorištenosti zemljišta i da je za njegovu proizvodnju potrebna samo desetina više vode, piše BBC.