Farmeri berači podataka: Slijedi neviđena kontrola nad europskim poljima?

Distopijska budućnost postat će realnost za poljoprivrednike, u slučaju da Europska komisija ne reguliše podatke genererisane putem novih tehnologija, a kako bi se spriječilo da nekolicina globalnih korporacija učvrsti svoju dominaciju u poljoprivredno - prehrambenom lancu, stoji u pozivu organizacije Friends of the Earth Europe.

U ovoj se organizaciji bore za prava posebno malih poljoprivrednika i prava na hranu. Smatraju kako je naš kontinent blizu tome da omogući centralizaciju i koncentrisanje poljoprivrednih podataka u neviđenim razmjerima, bez ikakvih propisa, na što upozoravaju u novom izvješću s kojim su izašli u  javnost nakon što je šefica EK za digitalnu tehnologiju Margrethe Vestager objavila priopćenje o budućnosti digitalnog doba. 

Poljoprivrednici kao berači podataka

Digitalna poljoprivreda, poznata i kao "precizna", odnosi se na tehnološki pristup praćenja i optimizacije procesa u poljoprivrednom lancu vrijednosti. No, u ovom izvješću aktivisti tvrde kako bi inovativne prakse mogle pretvoriti poljoprivrednike u "berače podataka" - ovisno o agrobiznisu i tehnološkim korporacijama, ako ostanu neregulisane. "To bi bila katastrofa za poljoprivredu, zaštitu prirodnih resursa i biološke raznolikosti, te u konačnici za naše krajolike i hranu koju jedemo", upozoravaju. 

Mute Schimpf, menadžerica kampanje za hranu ove organizacije kaže da, ukoliko se aktivnosti ne regulišu, "poljoprivrednici će biti prepušteni divovskim korporacijama koje žele steći neviđenu kontrolu nad europskim poljima", dodajući da je to "kriza koja se može izbjeći i u kojoj EU mora zaštititi svoje poljoprivrednike".

Ko su ključni akteri na tržištu digitalne poljoprivrede?

Već je u studiji Europskog parlamenta iz 2017. godine, dakle prije tri godine, naglašeno kako oni koji posjeduju podatke imaju mogućnost usmjeravanja i kontrole, što ih dovodi u povoljniji položaj, stvaranje dodatne vrijednosti i velikog prihoda u poljoprivredi. 

Svjedoci smo kako sve više rastu ulaganja u digitalnu poljoprivredu, a očekuje se da će ovo tržište do 2025. doseći više od 10 milijardi eura, piše euobserver. Zanimljivo je da su prema nevladinim organizacijama koje se bave ovom kampanjom, ključni akteri na tržištu digitalne poljoprivrede sve veće poznate multinacionalne Hemijske kompanije industrije pesticida, a za koje smatraju kako podstiču proizvodnju štetnu za okolinu. Sada im se, kako kažu, pridružuju tradicionalni tehnološki divovi, uključujući Sony, Philips, Orange, Uber, Bosch, Siemens, Google i Microsoft

EU mora postaviti propise slične GDPR-u

"Gledamo poljoprivrednu trku digitalnog naoružanja u kojoj će pobjednik dominirati i kontrolisati našu hranu, prirodu i poljoprivrednike koji nas hrane", upozorila je Schimpf.

U ovoj organizaciji poručuju da EU mora razviti visoke standarde koji garantuju prava poljoprivrednika na njihove podatke, slično postojećem zakonodavstvu o zaštiti ličnih podataka (GDPR). 

"Tehnološki bum u poljoprivredi mogao bi koristiti održivim i malim poljoprivrednicima i podržati širenje agroekologije, ali to se može dogoditi samo ako su podaci i tehnologija poljoprivrede regulisani od strane EU-a i kontrolisani od strane poljoprivrednika koji ih prikupljaju i koriste, a ne multinacionalne korporacije", zaključuju u Friends of the Earth Europe.