Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zagađenost zemljišta
  • 19.06.2022. 15:00

Evropsko poljoprivredno zemljište moglo bi biti najveći svjetski rezervoar mikroplastike

Mikroplastika uklonjena iz kanalizacije u postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda čini otprilike jedan posto težine mulja, koji se obično koristi kao đubrivo na farmama širom Evrope

Foto: Depositphotos/Ratikova
  • 129
  • 20
  • 0

Naučnici s Univerziteta u Cardiffu iz Velike Britanije u svojoj studiji sugeriraju da bi evropsko poljoprivredno zemljište moglo bi biti najveći svjetski rezervoar mikroplastike, izvještava Science Daily.

U svom istraživanju su procijenili da se između 31.000 i 42.000 tona mikroplastike (ili 86 - 710 milijardi mikroplastičnih čestica) godišnje nanese na i u zemlju, što povećava njezinu koncentraciju u vodama okeana.

Poljoprivredna zemljišta širom Evrope potencijalno su njezin najveći globalni rezervoar zbog visokih koncentracija koje se nalaze u đubrivima, a dobivena su iz kanalizacionog mulja koja se primjenjuju u poljoprivrednoj proizvodnji.

Istraživački tim je procijenio da mikroplastika uklonjena iz kanalizacije u postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda čini otprilike jedan posto težine mulja, koji se obično koristi kao đubrivo na farmama širom Evrope.

Pokazalo se da Velika Britanija ima najveću količinu kontaminacije u svom zemljištu s 500 do 1.000 takvih čestica po kvadratnom metru poljoprivrednog zemljišta, a što se unese u jednoj godini. Slijede je Španija, Portugal i Njemačka.

Kruži u prirodi

S poljoprivrednog zemljišta mikroplastika će se na kraju transportovati nazad u prirodni vodotok putem površinskih voda ili infiltracije u podzemne. Zahvaljujući dijelom EU direktivama koje promovišu preusmjeravanje otpadnog mulja s deponije i spaljivanje prema proizvodnji energije, on se koristi i na poljoprivrednom zemljištu kao održiv i obnovljiv izvor đubriva u svim evropskim zemljama.

Čestice manje od 5 mm predstavljaju opasnu prijetnju za cijeli lanac ishrane. Značajna su prijetnja za životinje, jer ih lako mogu progutati, a nose otrovne hemikalije, patogene i razne zagađivače.

Iz tla odlazi u vode (Foto: V.Stapić)

"Naše istraživanje postavlja pitanje da li se mikroplastika zapravo uklanja u postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda ili se rastura po okolini", rekao je glavni autor studije James Lofty, s Fakulteta inženjeringa Univerziteta u Cardiffu. Istakao je opasnost od kruženja ovih čestica, ali i nedostatak strategije vodovodnih kompanija za njihovim upravljanjem u kanalizacionom mulju.

Uzorci su uzeti iz Nash postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Newportu, u Južnom Velsu, koje ima kombinovanu kanalizaciju ua 300.000 stanovnika. Analizom je otkriveno da je ono bilo 100 posto efikasno u uklanjanju velikih čestica, veličine od 1 do 5 mm, a što bi inače bilo ispušteno u vodenu sredinu. Svaki gram kanalizacionog mulja sadrži do 24 mikroplastičnih čestica, što je otprilike jedan posto njegove težine.

EU rezervoar mikroplastike

Podaci su korišteni za procjenu uticaja širom Evrope koristeći podatke Evropske Komisije i Eurostata o upotrebi i primjeni kanalizacionog mulja kao đubriva širom kontinenta. Nisu analizirane čestice manje od 1 mm, a njihova je koncentracija najvjerovatnije veća od procijenjene.

Lofty je zaključio da rezultati studije ističu veličinu problema na zemljištu u EU i sugerišu da bi ovakva praksa potencijalno mogla učiniti Evropu jednim od najvećih svjetskih rezervoara zagađenja mikroplastikom. Naveo je da ne postoji evropsko zakonodavstvo koje ju ograničava ili kontroliše. Stoga je neophodno da se poveća standardizovano praćenje koncentracija kako u mulju, tako i u tlu, što bi pružilo precizniju sliku nivoa kontaminacije. 


Tagovi

Mikroplasika University Cardiff Zagađenost zemljišta Kanalizacionii mulj James Lofty


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Šta će prilagođavanje EU zakonodavstvu značiti za sektor mljekarstva BiH?

24

  • 26.03.2024. - 12.04.2024.

Glasova: 13

Katastrofu, propast ćemo! 54,2%

Glasova: 7

Prosperitet, bit će nam bolje 29,2%

Glasova: 2

Sve će biti isto 8,3%

Glasova: 2

Ne zanima me ni EU, ni mljekarstvo 8,3%

Pregled ankete

Pregled ankete