Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bacanje hrane
  • 26.10.2022. 18:00

EU 2020.: Bačeno 57 miliona tona hrane - najviše u kućanstvima

Po glavi stanovnika EU se baci 127 kg hrane, a čak 55 posto se odnosi na kućanstva

Foto: Depositphotos/nito103
  • 25
  • 9
  • 0

U prvoj godini pandemije Covid-19, 2020., u Evropskoj uniji je bačeno oko 127 kilograma hrane po stanovniku, objavio je Evropski statistički ured Eurostat. Podaci su ovo prvog službenog istraživanja o bacanju hrane budući da se do sada na nivou EU raspolagalo tek neslužbenim procjenama i podacima dobivenim različitim metodama. 

Te je godine bačeno 57 miliona tona hrane.  

U kućanstvima se najviše baca

Poražavajući je podatak da od toga broja na kućanstva otpada čak 55 posto, odnosno 70 kg otpada od hrane po stanovniku. Preostalih 45 posto odnosi se na lanac snabdijevanja. 

Na fazu prerade otpada 23 kg (18%), na primarnu proizvodnju 14 kg (11%), ugostiteljstvo 12 kg (9%), a na maloprodaju i ostalu distribuciju 9 kg (7%). No, još uvijek se ispituje učinak kojega je na potonji sektor imao lockdown tokom epidemije koronavirusa. 

"Brojke su ogromne, ispada da 10 posto sve hrane koja dođe na evropsko tržište završi na otpadu, i to u situaciji kada je hrana radi inflacije i rata u Ukrajini sve skuplja", upozorila je Biljana Borzan, koja je bila izvjestiteljica Evropskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane. Ističe kako je pozitivno to što sada imamo službenu polazišnu tačku za smanjenje ovih količina. Kaže kako su se države EU obvezale prepoloviti ih do 2030.

Na Kipru bace skoro 400 kg per capita

Najviše hrane po glavi stanovnika je bačeno na Kipru (397 kg), Danskoj (221 kg) i Grčkoj (191kg). U Sloveniji se baca najmanje (68 kg), a odmah iza nje je Hrvatska sa 71 kg bačene hrane po stanovniku. 

Pa ko još baca hranu u današnje vrijeme?

Ovi podaci, posebno u vrijeme prehrambene krize predstavljaju velik izazov kako za Evropu, tako i svijet. 

Planirajte kupovinu i smanjite bacanje (Foto: Depositphotos/SeventyFour)

Utjecaj na okoliš i klimu

Rast cijena, kao i zabrinutost za naš ekološki otisak sve nas tjeraju da pripazimo na učinkovitu upotrebu resursa koje imamo, smanjujući otpad na minimum. Jednostavan način je podizanje svijesti o godišnjoj količini otpada od hrane koju proizvodimo. Tim više što ona ima veliki utjecaj na okoliš i klimu, budući da je dodatni izvor emisija stakleničkih plinova, poručuju u Eurostatu. 

Borzan naglašava da sve dokle god ima gladnih ljudi, a skladišta socijalnih samoposluga i narodnih kuhinja nisu puna, svaki kilogram bačene hrane je previše. Osim toga, za njenu proizvodnju su potrošeni resursi - rad, gorivo, voda, zemlja, koji su ograničeni i vrijedni. "To je nešto što je generaciji naših djedova i baka bilo nezamislivo. Potrebno je poduzeti sistemske mjere da se situacija poboljša, na primjer olakšati doniranje pokretanjem banke hrane, educirati građane o njenoj vrijednosti te učiniti rokove trajanja razumljivijima za građane", smatra Borzan.


Tagovi

Otpad od hrane Bacanje hrane Biljana Borzan Eurostat Doniranje Kućanstva


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.