Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Otpad od hrane
  • 29.09.2022. 17:00

Pa ko još baca hranu u današnje vrijeme?

Čak 14 posto globalno proizvedene hrane gubi se od polja do polica u trgovinama, a 17 posto se uzalud baci. A ko prednjači u tome?

Foto: Depositphotos/ilixe48
  • 132
  • 44
  • 0

Grehota je bacati hranu, rečenica je koja vam se sigurno urezala u pamćenje još u djetinjstvu dok ste sjedili pred tanjirom omraženog variva, kada bi trebalo pojesti ono što je ostalo na dnu šerpe - da se ne baci ili ako bi vam komadić hljeba pao na pod. Stariji bi tada samo rekli - puhni i pojedi. A ako se i "bacalo", nepojedeno bi završilo u napoju, rasuto kokama ili u zdjelici za mačke i pse. 

Sve bi bilo iskorišteno, pa i ono što bi slučajno ostalo nepokupljeno na polju, zaoralo bi se u zemlju i krug bi bio zatvoren. 

Vrijeme u kojem živimo donijelo je nove navike. Radije ćemo nešto baciti nego da se udebljamo, djecu ne treba tjerati da sve pojedu jer će imati kasnije problema s prehranom, a mačke i psi jedu hranu iz konezrve. 

Koliko puta ste iz frižidera bacili hljeb, sir, nareske, voće, povrće jer su se upljesnivili, ugnjilili, ili kako mi kod kuće kažemo, ufunjali? Koliko puta ste bacili kore od krompira ili jabuka u miješani otpad umjesto u kompost? Koliko puta je varivo od mahuna završilo u WC-u? 

Dok su ga jedni željni, drugi ga bacaju - hljeb naš svagdašnji (Foto: Depositphotos/neftali77)

Naravno da ima iznimki koje planiraju obroke svoje porodice, koji sve iskoriste do zadnje mrvice. Ova će praksa sigurno biti sve češća jer je hrana sve skuplja

No, najveći problem s bacanjem hrane nije u kućanstvima. 

Od polja do police

Naime, prema podacima koje je objavio UN povodom Međunarodnog dana svjesnosti o gubitku i bacanju hrane, a koji se obilježava danas, 29. septembra, čak 14 posto globalno proizvedene hrane gubi se od polja do polica u trgovinama, dakle od berbe ili žetve do trenutka kada dođe u prodaju na malo. K tome se 17 posto uzalud baci, od čega 11 posto ide na kućanstva, 5 na prehrambenu industriju, a 2 posto maloprodaju. 

I nije tu riječ samo o bacanju hrane nego i svih onih resursa koji su bili potrebni da bi se ona proizvela - svaka kap vode koja se utrošila za navodnjavanje, svaki kilovat sat struje koji se potrošio za zagrijavanje plastenika, svako zrno gnojiva koje je poticalo rast biljaka, svaka marka koja je uložena u marketing i svaka sagnuta leđa koja su plijevila korov, kopala, brala plodove. 

Osim toga, ovaj otpad na odlagalištima čini 8 - 10 posto ukupnih globalnih stakleničkih plinova. 

Istovremeno, prema procjenama Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) čak 3,1 milijarda ljudi diljem svijeta nema pristup zdravoj prehrani, a oko 828 miliona ljudi gladuje.  

Prepoloviti količine 

Obilježavanjem ovoga dana se želi proširiti svijest o tome da je potrebno djelovanje nacionalnih i lokalnih vlasti te privatnog sektora - od poduzeća do samih pojedinaca. 

FAO ima plan održivog razvoja prema kojem do 2030. žele prepoloviti bacanje hrane na nivou maloprodaje i potrošača, ali i smanjenje gubitaka duž proizvodnih i snabdijevnih lanaca.

Kako poručuju, cilj je i smanjiti njen gubitak i maksimalno iskoristiti postojeću za prehranu što više ljudi. Rješenje vide u inovacijama, tehnologiji i infrastrukturi za smanjenje gubitka i rasipanja, a to se odnosi na kratke snabdijevne lance, hladnjače, način označavanja hrane o roku trajanja i upotrebi i sl. 

Također, ističu da hrana nikada nije otpad te da se primjenom kružne ekonomije ona može pretvoriti u kompost ili koristiti za proizvodnju bioplina i sl., a o čemu više pišu u vodiču kojeg možete preuzeti ispod teksta. 

Šta bi to značilo za kućanstva, proizvođače i poduzeća? 

Kako ne bacati? 

Pomno planirajte obroke, a onda i kupovinu. Slobodno kupite proizvod koji je pred istekom roka trajanja jer se namirnice poput keksa, tjestenine, riže i sličnih mogu jesti i nakon tog vremena. Nakon što namirnice kupite, pravilno ih čuvajte - na hladnom i tamnom mjestu ili pak u frižideru. Pakiranja nakon otvaranja ponovo dobro zatvorite ili prebacite u ambalažu s poklopcem. Ako to ne učinite, dogodit će se, primjerice, da će povrće i voće uvenuti, otvorena pašteta ili naresci osušiti, hljeb popljesniviti. 

Potražite postoje li u vašoj blizini grupe za doniranje hrane, ne ustručavajte se ponuditi svoj višak. Zar nije bolje da ga neko pojede nego da ga na kraju bacite? 

Ako živite u kući, u vrtu napravite mjesto za komposter i ondje odlažite otpad od voća i povrća. U gradu ga odložite u za to predviđene kante i kontejnere. Pola kvadratnog metra na balkonu je sasvim dovoljno za jednu takvu posudu. Osim toga, od ovoga otpada možete napraviti sredstvo za čišćenje. 

Od ostataka iz kuhinje napravite sami prirodni deterdžent, gnojivo i pesticid

S druge strane, trgovine na malo i poduzeća koja se bave hranom trebaju pomnije planirati nabavu, poboljšati načine čuvanja hrane, organizirati povoljniju kupnju svježeg voća i povrća prije nego ono postane neprivlačno kupcima. Restorani svoje otpatke mogu donirati raznim azilima za životinje ili pak malim uzgajivačima svinja i sl. 

Proizvođači žitarica, voća i povrća, ali i restorani mogu kontaktirati bioplinska postrojenja koja će hranu pretvoriti u energiju. 

Jer, ponovimo, hrana nije, ne može i ne smije biti otpad! 


Tagovi

Bacanje hrane Otpad od hrane Da se ne baci Planiranje obroka Hrana


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.