Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zakon o ekocidu
  • 17.11.2023. 16:30

Ekocid: Zločin protiv okoliša u Evropskoj uniji postaje krivično djelo posebne težine?

Direktiva o zaštiti okoliša će se intenzivirati putem krivičnog prava. To uključuje najteže slučajeve uništavanja ekosistema kao što je uništavanje staništa i nezakonita sječa.

Foto: Depositphotos/bilanol.i.ua
  • 45
  • 3
  • 0

Evropska unija je odlučila uvrstiti u zakon novo krivično djelo kojim se sankcioniraju najteži zločini protiv okoliša.

Naime, u četvrtak navečer u Briselu, zastupnici Evropskog parlamenta i članovi Evropskog vijeća, odlučili su intenzivirati direktivu o zaštiti okoliša putem krivičnog prava. Ona sada uključuje odredbe koje direktno navode najteže slučajeve uništavanja ekosistema, kao što je uništavanje staništa i nezakonita sječa.

U saopćenju objavljenom na stranicama Parlamenta stoji kako nova pravila obuhvataju ažurirani popis djela povezanih s okolišem koja se kvalificiraju kao krivična, na nivou EU-a i povezanih sankcija, kako bi se osigurala učinkovitija provedba zakonodavstva EU-a o okolišu. Popis će uključivati, između ostalih krivičnih djela, uvoz i korištenje žive i fluoriranih stakleničkih plinova, uvoz invazivnih vrsta, nezakonito iscrpljivanje vodnih resursa i onečišćenje koje uzrokuju brodovi. Pregovarači su se dogovorili i o strožijim sankcijama za takozvana kvalificirana krivična djela, tj. ona koja uzrokuju uništavanje ekosistema ili staništa unutar zaštićenog područja ili štetu kvaliteti zraka, tla ili vode. To bi uključivalo krivična djela usporediva s ekocidom s katastrofalnim rezultatima kao što su široko rasprostranjeno onečišćenje ili šumski požari velikih razmjera.

Zatvorske kazne i druge sankcije

Pojedinci, uključujući predstavnike poduzeća, koji počine krivično djelo protiv okoliša sa smrtnom posljedicom, mogu biti osuđeni na zatvorsku kaznu od 10 godina. Za kvalificirana djela predviđena je kazna od osam godina zatvora, dok bi za ostala krivična djela, ovisno o faktorima kao što su trajanje, težina ili povratnost štete, kazna bi bila pet godina zatvora.

Prekršitelji se također mogu suočiti s drugim sankcijama, poput novčanih kazni i obvezom ponovnog uspostavljanja oštećenog okoliša ili naknade za prouzrokovanu štetu. Isto se može očekivati i za kompanije, kao i druge poput oduzimanja licenci, zabrane pristupa javnom financiranju ili zatvaranja.

Zaštita i obuka zviždača

Euparlamentarci su osigurali da osobama koje prijavljuju prekršaje bude pružena podrška, da će suci, tužitelji, policija i drugo pravosudno osoblje proći specijaliziranu redovnu obuku te da će države članice organizirati kampanje podizanja svijesti kako bi se smanjio kriminal protiv okoliša. Također, mogu osnovati fond za podršku mjera prevencije i rješavanje posljedica prekršaja protiv okoliša.

U prekograničnim slučajevima, nacionalna tijela morat će sarađivati ​​međusobno i s drugim nadležnim tijelima, poput Eurojusta, Europola ili Ureda evropskog javnog tužitelja. Države članice također će morati pripremiti nacionalne strategije za borbu protiv kriminala protiv okoliša i prikupljati povezane statističke podatke, dok će Evropska komisija morati redovno ažurirati popis krivičnih djela.

Krivično djelo posebne težine

Iako operativni dio teksta ne uključuje izraz "ekocid", EU je jasno usvojila tekst koji je Evropski parlament predložio ranije ove godine, a čiji je cilj rješavanje zločina na nivou ekocida, kao i sve veći broj prijedloga zakona o ekocidu koji su već u postupku, kako u Evropi, tako i širom svijeta.

Konačni tekst pojavio se ove sedmice nakon višemjesečnih pregovora, trijaloga između Evropskog vijeća, Komisije i Parlamenta koji su, između ostalog, razmatrali utvrđivanje "kvalificiranog djela" usmjerenog na sprječavanje i kažnjavanje najtežih djela protiv okoliša uključujući, kako preambula navodi, "slučajeve usporedive s ekocidom".

Ova je odluka uslijedila nakon jednoglasnog glasanja Komisije za pravna pitanja u martu 2023., kada je predloženo da "države članice osiguraju da se svako ponašanje koje uzrokuje ozbiljnu i rasprostranjenu ili dugotrajnu ili nepopravljivu štetu, tretira kao krivično djelo posebne težine i sankcionira kao takvo u skladu s njihovim pravnim sistemima".

Nastavak je to na predloženu definiciju ekocida kao međunarodnog zločina koju je sastavio nezavisni panel stručnjaka kojeg je okupila 2021 Stop Ecocide Fundacija. Riječ je o definiciji koja je izazvala brzo rastući interes vlada, pravnika, akademskih stručnjaka i medija širom svijeta, stoji u saopćenju ove Fundacije. 

Konačni tekst je ove sedmice usklađen s duhom međunarodne definicije, a kao takav prvi puta na evropskom nivou priznaje masovna uništavanja prirode kao zločin sam po sebi.

Razlog za nove vrste parnica 

Potreba javnosti za priznavanjem zločina ove vrste je neupitna i raste. Političari, nevladine i organizacije civilnog društva javno podržavaju uključivanje ekocida u direktivu već više od godinu dana, uz pomoć online peticije koju su organizirali WeMoveEU i Avaaz, a koja ima više od 616.000 potpisa.

"Kriminalna djela protiv okoliša šire se širom svijeta te se smatraju jednako unosnim kao i trgovine drogom čime utječu na uništavanje životnih uvjeta na zemlji. Ovim tekstom Evropska unija prihvata jedan od najambicioznijih zakona na svijetu", poručila je Marie Toussaint, zastupnica u Evropskom parlamentu, koja je imala centralnu ulogu u pregovorima najavivši daljnju borbu kako, ističe ona, više nikada ne bismo mogli nauditi živim bićima u ime profita. Sada je bitno, navodi Toussaint, da države članice EU-a predlože amandman za uključivanje samostalnog zločina ekocida u Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda.  

Istaknula je i da usvojeni tekst može biti razlog za nove vrste parnica u Evropi, jer se, kaže ona, ovdje radi o pobjedi koja bi se trebala proširiti i izvan granica EU. "U evropskom političkom kontekstu, ovaj je tekst tačka podrške za sve one koji se bore za zaštitu okoliša na sudu i protiv nekažnjavanja kompanija koje čine kriminalne aktivnosti i koje se prečesto oglušuju o zakone te rade na uništavanju ekološke demokratije u Evropi", zaključila je. 

Korak bliže zaustavljanju uništavanja Zemlje 

Suosnivač i izvršni direktor Stop Ecocide Fundacije, Jojo Mehta ističe da je odobreni tekst iznimno važan korak i velika pobjeda za prirodu jer će značajno ojačati zaštitu okoliša putem krivičnog prava u cijeloj EU. "Ovo je za veliku pohvalu, a iz rezultata snažno rastuće inicijative za uvođenjem zakona o ekocidu možemo vidjeti da evropskim državama neće dugo trebati da se angažiraju oko istog u svojim zakonodavstvima. Samo je pitanje vremena kada će ekocid biti priznat u krivičnom pravu na svim nivoima", zaključio je. 

A da smo jedan korak bliže zaustavljanju uništavanja naše planete, smatra voditelj komunikacija u WeMove Europe, Giulio Carini. "Ovakav napredak je rezultat snage ljudi, nakon što je više od 600.000 potpisnika širom Evrope zatražilo od EU-a da ekocid proglasi zločinom", podsjetio je. 

Ove su godine prijedlozi ovog zakona razmatrani ili u postupku u Belgiji, Nizozemskoj, Italiji i Španiji. Stop Ecocide International vjeruje da je to važan signal kreatorima politike EU-a da postoji istinska politička i kulturološka želja za pravnim djelovanjem usmjerenim na sprječavanje i kažnjavanje najtežih povreda prirode.

Idući je korak da usaglašeni nacrt zakona dobije službeno odobrenje Odbora za pravna pitanja i Evropskog parlamenta u cjelini, kao i Vijeća, prije nego što može stupiti na snagu.


Tagovi

Direktiva o zaštiti okoliša Ekocid Zločin protiv okoliša Kazneno pravo Uništavanje staništa Nezakonita sječa Kazneno djelo 2021 Stop Ecocide Fundacija Marie Toussaint Jojo Mehta


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Miš pojeo rasad ! 😕