EK najavljuje mjere za sigurniju i održiviju snabdjevenost kritičnih sirovina

Evropska komisija predstavila je Akcijski plan, popis kritičnih sirovina iz 2020. i prognostičku studiju o onima koje su ključne u strateškim tehnologijama i sektorima iz perspektive 2030. i 2050.

U njemu se razmatraju sadašnji i budući izazovi te predlažu mjere za smanjenje zavisnosti Evrope od trećih zemlja, diverzifikaciju snabdjevenosti iz primarnih i sekundarnih izvora te povećanje učinkovitosti upotrebe resursa i kružnosti uz promovisanje odgovorne nabavke širom svijeta, stoji u saopštenju EK.

Time će se podstaknuti prijelaz na zelenu i digitalnu privredu te povećati otpornost i otvorena strateška autonomija Evrope u ključnim, za to potrebnim tehnologijama.

Koji su kritični elementi u proizvodnji hrane?

Popis je ažuriran kako bi, s obzirom na primjenu u industriji, odražavao promjene u njihovoj važnosti za ekonomiju te izazove u snabdjevenosti. Sadrži 30 kritičnih sirovina, a za proizvodnju hrane i poljoprivredi su važni boksit i fluorit i to za proizvodnju aluminija, bora i fosfat za mineralna đubriva, kao i fosfor za đubriva i zaštitna sredstva. Prvi put na popisu se našao i litij.

"Evropi će samo za baterije za električne automobile i skladištenje energije, trebati do 18 puta više litija do 2030., odnosno 60 puta više do 2050. Kao što je vidljivo iz našeg predviđanja, ne možemo dopustiti da današnje oslanjanje na fosilna goriva ustupi mjesto zavisnosti od kritičnih sirovina", izjavio je potpredsjednik za međuinstitucijske odnose i predviđanja, Maroš Šefčovič.

Zelena i digitalna tranzicija

"Evropa može predvoditi zelenu i digitalnu tranziciju i industrijski kao kontinent prednjačiti samo ako raspolaže potrebnim sirovinama. Ne bismo se smjeli potpuno oslanjati na treće zemlje, a još manje na samo jednu, što je slučaj za neke rijetke zemne elemente", dodao je Thierry Breton, komesar za unutrašnje tržište.

Predstavljena strategija privrednog oporavka EU: 15 milijardi eura za poljoprivredu

"Diverzifikacijom snabdjevenosti iz trećih zemalja i razvojem kapaciteta EU za vađenje, preradu, recikliranje, rafiniranje i odvajanje rijetkih zemnih elemenata, možemo postati otporniji i održiviji. Za sprovođenje mjera koje danas predlažemo industrija, civilno društvo, regije i države članice trebati će djelovati usklađeno", zaključio je Breton.

Ciljevi Akcijskog plana su sljedeći:

• razvoj pouzdanih vrijednosnih lanaca za industrijske sisteme u EU;
• smanjivanje zavisnosti od primarnih kritičnih sirovina kružnom upotrebom resursa, održivim proizvodima i inovacijama;
• jačanje domaće nabavke sirovina u EU;
• diverzifikacija nabavke iz trećih zemalja i uklanjanje poremećaja u međunarodnoj trgovini uz potpuno poštovanje međunarodnih obaveza EU.

Koje sve mjere poduzima EK?

Kako bi se ti ciljevi ostvarili, navodi se deset konkretnih mjera. Prvo, Komisija će u narednim sedmicama osnovati Europski savez za sirovine. Kako bi se bolje iskoristili domaći resursi sa državama članicama i regijama sarađivati će na utvrđivanju projekata rudarstva i prerade, a poseban naglasak staviti će se na regije u kojima se iskopava ugalj i druge regije u tranziciji.

Podsticati će upotrebu svog programa za posmatranje Zemlje Copernicus u cilju poboljšanja istraživanja ležišta resursa, praćenja operacija i djelovanja za zaštitu okoliša nakon zatvaranja. Iz programa Horizon Europa podržavati će se istraživanja i inovacije.

Copernicus: Požari na Arktiku ovo ljeto postavili nove rekorde emisije CO2

U skladu s evropskim zelenim planom, pitanje kružnosti i održivosti vrijednosnog lanca sirovina rješavati će se drugim mjerama. Komisija će stoga do kraja 2021. razviti kriterije održivog finansiranja za rudarske i ekstraktivne sektore. Mapirati će i potencijal sekundarnih kritičnih sirovina iz zaliha EU i otpada kako bi se utvrdili održivi projekti do 2022.

Planiraju i razvijati strateška međunarodna partnerstva kako bi osigurala snabdjevenosti onime čega u Evropi nema.