Na rijeci Rakitnici kod Rogatice nekada je žito mljelo više od pedeset vodenica. Danas, radi samo jedna vodenica čiji je vlasnik Dragomir Sorak, a poznata je po tome što ima četiri vodenična kamena.
U kolektivnom pamćenju niza generacija, pomen riječi vodenica potočara izaziva asocijacije na brašnjave mlinare, lijepe vodeničarke, miris kukurznog i pšeničnog brašna, ali i na mistično mjesto gdje se pored badnjeva u noćima punog mjeseca priviđaju vile koje igraju vilinska kola.
Napretkom tehnike, korištenjem vodenica na elektirčni pogon i raseljavanjem sela, odnosno odlaskom mladih turbuhom za kruhom, sve je manje potočara i starih mlinara.
Ipak, jedna od rijetkih vodenica koja je odoljela zubu vremena, u autentičnom ambijentu i izgledu nalazi se na rijeci Rakitnici u selu Guždelji kod Rogatice.
Ona je porodično naslijeđe staro više od 200 godina. Sada je u vlasništvu mlinara Dragomira Sorka koji i dan danas melje žito za svoje, ali i za potrebe svojih sugrađana.
Dragomir priča kako je njegov djed napravio tu vodenicu koja je bila izvor hrane za porodicu u vremenima kada se teško živjelo. Nakon djedove smrti, braća su se podjelila i tako sada Dragomir melje mlivo na dva kamena, dok njegov rođak Drago rekonstruiše svoju polovinu koja će početi da radi od proljeća.
"Vodenica je samljela na hiljade kilograma pšenice, ječma i kukuruza. Žito se dovozilo u samaricama na konjima ili na volovskim zapregama. Mlinari su živjeli od ušura, a to je obaveza koju domaćin koji melje žito daje mlinaru za izvršene usluge u vrsti žita koji je samljeo" , objašnjava jedini mlinar na ovom području.
Mljivo se mjerilo na kantar okaš, a ime je dobilo po staroj mjeri za težinu oki koja iznosi 1.25 kilograma.
Radmila Jeremić: Čuvarica vodeničarske tradicije ima posla u svako doba godine
U vodenicama se razgovaralo, ogovaralo, a često i pjevalo.
"Bili su to nekada veliki skupovi. Pričalo se, pjevalo, a i udvaralo. Nezaobilazne su bile i priče o vješticama, vampirima i vilama. Srećom, ja sam samo sa vilama posla imao. Dok je vodeničar mlad, njemu se priviđaju vile. Kasnije kad ostari, one se pretvaraju u vještice", kroz smijeh dodaje Sorak.
Pomeljari koji su donosili žito, često su morali i da prespavaju u vodenici. Zbog toga su u okviru svake vodenice potočare napravljene sobice sa palačama.
"Palače su primitivni drveni kreveti od dasaka na kojima su spavali vodeničari i seljaci koji donesu žito na mljevenje i čekaju preko noći da se samelje. Malo kunjaju, malo razgovaraju i šale se, a uvijek u pletenoj torbici donesu mesa, kajmaka, sira i rakije pa uz pjesmu zoru dočekaju", sjeća se dobrih starih vremena iskusni mlinar.
Ovaj vrijedni Rogatičanin je u okviru vodenice napravio i mali agregat na vodu tako da mu proizvodi struju za rad slijalice i slušanje radija.
Rekonstrukcijom drugog dijela koji je u vlasništvu rođaka Draga Sorka, vodenica će dobiti na značaju.
"Skoro smo se odlučili na ovaj korak u želji da nekadašnjoj potočari udahnemo novu snagu. Negdje pred Aranđelovdan smo sve izbetonirali i u martu ćemo postaviti kamenove i početi sa proizvodnjom brašna. Kasnije smo planirali napraviti i agregat kako nikoga za struju ne bi molili", kaže domaćin Drago Sorak.
Mljevenje žita nije težak posao.
Žito se saspe u koš odakle se uz pomoć čeketala izvlači i dobijamo samljeveno žito koje puni drvene naćve i odatle se uz pomoć drvene lopatice stavlja i pakuje u vreće.
Jak mlaz vode koji je pregradom na rijeci usmjeren ka vodenici preko lakomica ili drvenih korita i šupljeg stabla badnja, pokreće vodenični točak sa leptiricama koji se okreće pod mlazom vode i tako pogoni kamen.
Emir Zjajo diplomu zamijenio poslom mlinara, pokrenuo vodenicu i nastavio stogodišnju tradiciju
Nekada je od izvora do ušća rijeke Rakitnice u pogonu bilo više od pedeset vodenica, a danas samo ova, jedna.
Dragomir kaže da posla ima, pogotovo u vrijeme praznika i proslava. Ljudi se vraćaju, selu, prirodi, zdravoj ishrani pa tako i njegovoj vodenici koja trenutno nema konkurenciju.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
24
Glasova: 13
Katastrofu, propast ćemo! 54,2%
Glasova: 7
Prosperitet, bit će nam bolje 29,2%
Glasova: 2
Sve će biti isto 8,3%
Glasova: 2
Ne zanima me ni EU, ni mljekarstvo 8,3%