• Vodenica potočara
  • 07.01.2019. 09:30

Dragomir Sorak melje mlivo na dva kamena u 200-godišnjoj vodenici

Na rijeci Rakitnici kod Rogatice nekada je žito mljelo više od pedeset vodenica. Danas, radi samo jedna vodenica čiji je vlasnik Dragomir Sorak, a poznata je po tome što ima četiri vodenična kamena.

Foto: Marijana Simanić
  • 184
  • 35
  • 0

U kolektivnom pamćenju niza generacija, pomen riječi vodenica potočara izaziva asocijacije na brašnjave mlinare, lijepe vodeničarke, miris kukurznog i pšeničnog brašna, ali i na mistično mjesto gdje se pored badnjeva u noćima punog mjeseca priviđaju vile koje igraju vilinska kola.

Napretkom tehnike, korištenjem vodenica na elektirčni pogon i raseljavanjem sela, odnosno odlaskom mladih turbuhom za kruhom, sve je manje potočara i starih mlinara.

Vodenica stara više od 200 godina

Ipak, jedna od rijetkih vodenica koja je odoljela zubu vremena, u autentičnom ambijentu i izgledu nalazi se na rijeci Rakitnici u selu Guždelji kod Rogatice.

Ona je porodično naslijeđe staro više od 200 godina. Sada je u vlasništvu mlinara Dragomira Sorka koji i dan danas melje žito za svoje, ali i za potrebe svojih sugrađana.

Sve je više onih koji vole brašno samljeveno na stari, prirodan način

Dragomir priča kako je njegov djed napravio tu vodenicu koja je bila izvor hrane za porodicu u vremenima kada se teško živjelo. Nakon djedove smrti, braća su se podjelila i tako sada Dragomir melje mlivo na dva kamena, dok njegov rođak Drago rekonstruiše svoju polovinu koja će početi da radi od proljeća.

Dragomir Sorak: Mlinari su živjeli od ušura

"Vodenica je samljela na hiljade kilograma pšenice, ječma i kukuruza. Žito se dovozilo u samaricama na konjima ili na volovskim zapregama. Mlinari su živjeli od ušura, a to je obaveza koju domaćin koji melje žito daje mlinaru za izvršene usluge u vrsti žita koji je samljeo" , objašnjava jedini mlinar na ovom području.

Mljivo se mjerilo na kantar okaš, a ime je dobilo po staroj mjeri za težinu oki koja iznosi 1.25 kilograma.

Radmila Jeremić: Čuvarica vodeničarske tradicije ima posla u svako doba godine

U vodenicama se razgovaralo, ogovaralo, a često i pjevalo.

"Bili su to nekada veliki skupovi. Pričalo se, pjevalo, a i udvaralo. Nezaobilazne su bile i priče o vješticama, vampirima i vilama. Srećom, ja sam samo sa vilama posla imao. Dok je vodeničar mlad, njemu se priviđaju vile. Kasnije kad ostari, one se pretvaraju u vještice", kroz smijeh dodaje Sorak.

Mlinari i pomeljari su spavali na palačama

Pomeljari koji su donosili žito, često su morali i da prespavaju u vodenici. Zbog toga su u okviru svake vodenice potočare napravljene sobice sa palačama.

"Palače su primitivni drveni kreveti od dasaka na kojima su spavali vodeničari i seljaci koji donesu žito na mljevenje i čekaju preko noći da se samelje. Malo kunjaju, malo razgovaraju i šale se, a uvijek u pletenoj torbici donesu mesa, kajmaka, sira i rakije pa uz pjesmu zoru dočekaju", sjeća se dobrih starih vremena iskusni mlinar.

Ovaj vrijedni Rogatičanin je u okviru vodenice napravio i mali agregat na vodu tako da mu proizvodi struju za rad slijalice i slušanje radija.

Uskoro vodenica na četiri kamena

Rekonstrukcijom drugog dijela koji je u vlasništvu rođaka Draga Sorka, vodenica će dobiti na značaju.

"Skoro smo se odlučili na ovaj korak u želji da nekadašnjoj potočari udahnemo novu snagu. Negdje pred Aranđelovdan smo sve izbetonirali i u martu ćemo postaviti kamenove i početi sa proizvodnjom brašna. Kasnije smo planirali napraviti i agregat kako nikoga za struju ne bi molili", kaže domaćin Drago Sorak.

Dragomir Sorak će uskoro rekonstruirati i drugi dio vodenice

Mljevenje žita nije težak posao.     

Žito se saspe u koš odakle se uz pomoć čeketala izvlači i dobijamo samljeveno žito koje puni drvene naćve i odatle se uz pomoć drvene lopatice stavlja i pakuje u vreće.

Jak mlaz vode koji je pregradom na rijeci usmjeren ka vodenici preko lakomica ili drvenih korita i šupljeg stabla badnja, pokreće vodenični točak sa leptiricama koji se okreće pod mlazom vode i tako pogoni kamen.

Emir Zjajo diplomu zamijenio poslom mlinara, pokrenuo vodenicu i nastavio stogodišnju tradiciju

Nekada je od izvora do ušća rijeke Rakitnice u pogonu bilo više od pedeset vodenica, a danas samo ova, jedna.

Dragomir kaže da posla ima, pogotovo u vrijeme praznika i proslava. Ljudi se vraćaju, selu, prirodi, zdravoj ishrani pa tako i njegovoj vodenici koja trenutno nema konkurenciju.


Fotoprilog


Tagovi

Vodenica potočara Mlinari Dragomir Sorak Drago Sorak Ušur Palače Guždelji Rogatica Mljevenje žita


Autorica

Marijana Simanić

Marijana Simanić

Marijana Simanić je diplomirani ekonomista za marketing i trgovinu. Ljubitelj je prirode i zdravog načina života. Bavi se novinarstvom, snimanjem i televizijskom montažom. Fotografija je njezin hobi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi