Devet rješenja da se nešto na bolje mijenja

Zdrava ishrana za sve ne može se postići bez usklađene politike i zajedničkog djelovanja svih aktera u poljoprivredno-prehrambenom sistemu. Upravo to bila je glavna poruka radionice održane sredinom juna u Banjoj Luci, u okviru FAO projekta TCP/RER/3904 – regionalne inicijative za transformaciju agro-prehrambenih sistema u Evropi i Centralnoj Aziji.

Cilj ovog programa je pomoći zemljama regiona da izgrade vlastite kapacitete, unaprijede dijalog između sektora i identifikuju prioritete u donošenju politika. Bosna i Hercegovina je jedna od tri fokusne zemlje projekta.

U središte staviti potrebe potrošača

Na radionici pod nazivom "Koherentne politike i kolektivne akcije u poljoprivredno-prehrambenom sistemu u Bosni i Hercegovini", čulo se kako su globalno gledano, potrebe za zdravijom ishranom i smanjenjem nejednakosti u pristupu kvalitetnoj i održivoj hrani sve izraženije.

Da bi zdrava ishrana postala stvarna svakodnevica, nužno je u središte staviti potrebe potrošača, odnosno povezati zdravu hranu s tržištem, distribucijom i domaćom proizvodnjom. Hrana mora biti dostupna svima.

Predstavnici Udruženja agronoma i turizmologa RS – RADA posebno su istakli zabrinjavajuću činjenicu kako su građani BiH sve više zavisni od uvoznih prehrambenih proizvoda, a taj trend, nažalost, ne jenjava.

Devet zaključaka

Radionici su prisustvovali predstavnici Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske, predstavnici sertifikacijskih organizacija iz oblasti organske poljoprivrede, proizvođači, te predstavnici Udruženja agronoma i turizmologa RS.

Uzgojno-selekcijski rad u proizvodnji mlijeka: Ko kaže da ne može u BiH?

Među ključnim zaključcima izdvajaju se:

• Potreba za većom podrškom mladima na selu, kako bi ostali i gradili budućnost u ruralnim područjima. To podrazumijeva i bolje uslove života – od infrastrukture do obrazovanja i zdravstva.
• Jačanje kontrole nad hranom, kako onom domaćeg porijekla, tako i uvoznom, te unapređenje laboratorijskih kapaciteta za analize.
• Promocija domaće proizvodnje, kroz modele kao što su "kutci za domaće" proizvode u svim većim trgovinama.
• Veća podrška ženama na selu, posebno onima koje su aktivne u poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji.
• Obuka i osnaživanje lokalne administracije, kako bi opštine bile sposobnije da podrže kratke lance vrijednosti, domaću proizvodnju i rodnu ravnopravnost.
• Povećanje proizvodnje zdrave hrane, kako bi se osigurale osnovne potrebe domaćeg stanovništva.
• Uključivanje obrazovanja i trgovine u dijalog o prehrambenom sistemu – jer svijest o zdravoj ishrani i važnosti domaće hrane mora početi još u osnovnoj školi.
• Podrška organskoj proizvodnji, kroz jače promotivne kampanje i mjere koje olakšavaju plasman proizvoda u vrtiće i škole, po uzoru na EU modele lokalnog snabdijevanja.

Bez sinergije svih sektora, od proizvođača do potrošača, ne može se govoriti o istinskoj transformaciji ishrane i sigurnosti hrane. Radionica u Banjoj Luci otvorila je važna pitanja - sada slijedi konkretan rad.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor