Uzgojno-selekcijski rad u proizvodnji mlijeka: Ko kaže da ne može u BiH?

Dugo godina Bosna i Hercegovina je bila isključivo neto uvoznik kvalitetno priplodnih životinja, a posebno goveda. Uvoz stoke podrazumijeva i određene procedure i obaveze, a često i mnogo neizvjesnosti. Grlo, odnosno steona junica, se u toku dužeg transporta može povrijediti, izgubiti tele, ali i u težim slučajevima uginuti.

Neizvjesnost dolazi i zbog sve češćih zaraznih oboljenja sa kojima se suočava Evropska unija. Sljedeći problem jeste i karantin koji traje 21 dan, u kojem se, u slučaju lošeg pristupa ishrani grla, može uticati na njihovu proizvodnju mlijeka u budućnosti i rast i razvoj ploda, tj. teleta. Takođe, zbog različitih sistema uzgoja i klimatskih karakteristika država iz kojih se uvoze grla, uvezene životinje često imaju poteškoća u prilagođavanju novim životnim uslovima, što ograničava njihove proizvodne osobine i puno ispoljavanje proizvodnog potencijala. 

Slijedi podrška umatičenim junicama

Uvažavajući navedeno, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske podržava uzgojno-selekcijski rad, navodi mr. Milan Puzigaća, načelnik Odjeljenja za stočarsku proizvodnju. Kao jedan od prvih koraka u smjeru jačanja domaće proizvodnje kvalitetno-priplodnih junica, navodi usklađivanje Zakona o stočarstvu Republike Srpske sa normama EU i ICAR. 

Preduslov za ovakvu organizaciju sektora bilo je donošenje novog Zakona o stočarstvu 2015. godine te naknadnih izmjena i dopuna zbog dodatnog usklađivanja sa EU 2021. godine. 

"Postoji nekoliko mjera kojima se neposredno podržava ovaj sektor, i to kroz podsticanje uzgoja umatičenih kvalitetno priplodnih junica u iznosu do 500 KM, dok je za one koje nisu umatičene do 250 KM. Suština i pravac u narednom periodu će biti podrška umatičenim junicama, samim tim podižući etiku dobrog uzgoja i samog proizvođača tj. uzgajivača", navodi Puzigaća. 

Zakonom o stočarstvu Republike Srpske, omogućeno je poljoprivrednim proizvođačima i udruženjima formiranje uzgajivačkih organizacija uz ispunjavanje propisanih uslova, čiji je krajnji cilj proizvodnja kvalitetno-priplodnih junica prvenstveno za domaće tržište, a u perspektivi i za izvoz viškova van granica Republike Srpske i BiH.

Pozitivan primjer prakse

Proizvodnja kvalitetno priplodnih junica za domaće tržište posebno je  značajna za manje proizvođače, ne samo samo zbog kvalitetnije genetike i stvaranje predispozicija za bolje proizvodne rezultate, nego i zbog lakše nabavke kvalitetno priplodnih grla za one farmere koji nisu u mogućnosti da uvoze. 

Udruženje poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske upravo predstavlja pozitivan primjer ove prakse gdje je, uz nadzor i podršku resornog ministarstva, omogućeno provođenje uzgojno selekcijskog rada prevashodno u interesu naših farmera.

Pravilnikom o kapitalnim investicijama u poljoprivrednoj proizvodnji MPŠV subvencioniše nabavku nabavku opreme, izgradnju objekata za farme kao i nabavku kvalitetno-priplodnih junica u količini od najmanje 5, a najviše 30 junica. Puzigaća navodi da ga raduje što sve veći broj nabavljenih junica dolazi iz upravo domaćih stada, koja su u kontroli proizvodnosti i za koje se vode matične knjige. 

Da li će se veterinari konačno uskladiti sa EU?

Komentarisao je i neusaglašenost veterinarskih procedura sa EU i činjenicu da je BiH sa pogleda izvoza živih životinja i crvenog mesa zatvorena za tržište Unije.

"U Ministarstvu prepoznaju probleme izvoza junica i crvenog mesa i izražavaju spremnost da zajedničkim inicijativama nađemo najbolje rješenje, a sve u svrhu motivisanja mladih da ostanu na selu. I naravno, na taj način budu konkurentniji i povećaju svoje prihode. Problematika je u kontroli kretanja životinja, evidenciji klanja i kategorizacije mesa prema SEUROP sistemu", kaže Puzigaća.

Domaće pedigrirane junice se dobro pokazale

Dragan Ćudić iz Dervente, jedan je od najpoznatijih proizvođača pedigririanih junica u BiH. Već dvije godine za redom upravo ova farma dobija nagradu za grla rase simentalac sa najvećom proizvodnjom, koje prelaze 10.000 kg u standardnoj laktaciji.  

"Da biste proizveli dobru junicu, koju možete prodati, morati ispuniti nekoliko pretpostavki. A to su: jasan plan rada i organizacije proizvodnje, stvoriti uslove da su vam grla u staji zdrava, da možete ovrt vršiti iz sopstvenog stada i da je proizvodni vijek dovoljno dug, a da je proizvodnja po grlu isplativa", kaže Ćudić dodavši i da hranivo mora biti kvalitetno te da proizvodnja junice kreće od izbora majke, oca, pa do kvalitetne brige i smještaja teladi nakon teljenja krave.

Posebna pažnja, napominje mora se posvetiti kvalitetu hraniva, načinu ishrane teleta, cjelokupnom njegovom razvoju i potrebama. Potrebno je biti sa tim životinjama i razumjeti njihove potrebe. 

Bosanska farma od milion maraka - krave s nanogicama, domaćin u papučama

Upravo sa ove farme, nedavno je junice kupio i Gojko Brkić, mladi uzgajivač iz Novog Grada, inače inženjer stočarstva. Navodi kako je zadovoljan kvalitetom kupljenih junica te da je imao iskustva i sa uvozom. Smatra kako su na osnovu dosadašnje kontrole proizvodnosti domaćih proizvodnih grla uzgajivači dostigli dosta dobar genetski potencijal i proizvodnju po laktaciji.

Velika prednost kupovine domaćih junica je i smanjen stres tj. njihova aklimatizacija na klimatske uslove pošto je već odgojena kod nas te nema većeg stresa prilikom transporta. Naime, pretežno su to manje udaljenosti nego kod uvoz priplodnih junica iz drugih zemalja.

I krave "šalju poruke": Uživo iz buraga farmeru na mobitel stigla obavijest o teljenju

Junica kupljena ujutro, uglavnom je do podne je na jaslama novog domaćina. Nema karantina. A, kako smo upoznati i sa skorim pojavama bolesti koje su zahvatile veći dio zemalja izvoznica - plavi jezik i bruceloza, smanjuje se i rizik donošenja zaraze na ovdašnja gazdinstva.  Također, domaće junice koje su u kontroli proizvodnosti su konkurentne uvoznim, a dodatno farmer ostvaruje pravo na podsticaj od resornog ministarstva. Gojko kaže da će početkom 2025. godine i on ući u kontrolu proizvodnosti.

Podsticaj i za proizvođače i kupce?

Ipak, ovaj farmer navodi i da postoji mali problem. "Prodavac kad odgojenu junicu proda, nema pravo na podsticaj što po meni nije uredu ipak je hranio skoro 2 godine. A taj podsticaj nije opet toliko veliki", kaže Brkić.  

Komentar smo zatražili i od Puzigaće koji kaže kako "suština nije oštetit ni jednu ni drugu stranu, nego prometovano grlo ne može biti obračunato po 2 osnova, prilikom kontrole grlo ne bude na farmi, nego je predmet prodaje". Takođe, ne smije se zaboraviti ni podršku ministarstva za nabavku visoko kvalitetnog sjemena bikova za uzgajivače u kontroli proizvodnosti - 2 doze po grlu, ukupne vrijednosti 70.000 KM koju je ove godine ostvarilo Udruženje mljekara, tj. njihovi članovi u kontroli proizvodnosti. 

Rješenja za zdravije stado

Iz Udruženja su naveli da će zatražiti rješavanje ovog pitanja i definisanje nekog modela, koji će zadovoljiti zahtjeve svih strana.

"Bez kontrole proizvodnosti nema ozbiljnog stočarstva", kaže Aleksandar Marić, sekretar Udruženja i lice ovlašćeno za vođenje matične knjige koji najavljuje i unapređenja ovih aktivnosti, kroz uvođenje pametnih tehnologija u procesu rane detekcije nekih proizvodnih bolesti, kao što su ketoza i subakutna acidoza buraga.

"Cilj nam je da preventivni pristup bude zastupljeniji na našim farmama od liječenja tj. kurativnog pristupa", dodaje uz očekivanje da će ovo biti dodatan alat za jačanje domaće proizvodnje mlijeka, ali i poboljšanje konkurentnosti naših gazdinstava.

I ova aktivnost je podržalo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

"Bez kontrole proizvodnosti, nema uzgojnih podataka, nema planiranja, nema savjetodavnog rada, a bez kontrole naslijeđa, gubi se nit napretka", zaključuje Marić.