Čeka nas pad prinosa svih usjeva jer je sve manje insekata

Ljudske aktivnosti ubrzano transformišu planetu, a zbog toga se smanjuje globalna populacija insekata za dva posto godišnje, izvještava Reuters. Oni se zajedno sa usjevima, cvijećem i drugim životinjama bore da prežive krčenje šuma, upotrebu pesticida, zagađenost umjetnim osvjetljenjem i klimatske promjene.

David Wagner, entomolog podsjeća da su insekti hrana za ptice i ribe te povezuju slatkovodni i kopneni ekosistem širom planete.

Oni su dvije trećine životinja

U carstvu životinja pripadaju člankonošcima, a nalazimo ih svuda. Veoma su raznoliki. Na njih otpadaju dvije trećine od više od 1,5 miliona dokumentovanih životinjskih vrsta, dok kičmenjaci predstavljaju tek pet posto ili 73.000 vrsta, a prema Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode IUCN.

Podcijenjen je njihov značaj. Ključni su za ishranu mnogobrojnih životinjskih vrsta, ali i ljudi koriste oko 2.000 vrsta u svom jelovniku.

Međutim, oni su mnogo više od hrane. Oprašuju više od 75 posto svjetskih usjeva, a Međuvladina naučno-politička platforma za biodiverzitet i usluge ekosistema IPBES navodi da se ta usluga procjenjuje na 577 milijardi dolara godišnje. Manje insekata znači manje hrane. Ekolog Dave Goulson s Univerziteta u Sussexu upozorava da će doći do pada prinosa svih usjeva, strašnih posljedica za ekosistem i ljude ako brojnost nastavi da opada.

Prema studiji iz februara 2020. u časopisu Biological Conservation svijet je izgubio od pet do deset posto svih vrsta insekata u posljednjih 150 godina. Pad brojnosti se nastavlja, a dodatni problem što ne znamo koliko ih ima. Planeta svake decenije gubi oko devet posto populacije kopnenih kukaca, a na godišnjem nivou brojnost opada za jedan do dva posto. Istovremeno, nestaju i ptice koje se njim hrane.

Opasan svijet

Istraživanja se najčešće provode u zaštićenim područjima, a degradirano poljoprivredno zemljište i gradovi imaju mnogo manje insekata. Suočavaju se s gubitkom staništa, industrijskom poljoprivredom i promjenama klime. Preopterećenje azotom iz kanalizacije i đubriva pretvorilo je močvare u mrtve zone, vještačko svjetlo preplavljuje noćno nebo, a rast urbanih područja doveo je do širenja betonskih površina. Gubitak zemljišta je bio glavni faktor, ali i uvođenje neautohtonih biljaka.

Očekivanja su pesimistična. Neke vrste povećavaju brojnost i uglavnom se radi o štetočinama.

Najezdu smrdljivih martina potaknule klimatske promjene i globalna trgovina

Rastuće temperature izazivaju velike epidemije potkornjaka planinskog bora, koji su u dvije decenije desetkovali oko 260.000 kvadratnih kilometara sjevernoameričkih šuma. Studija Nature Microbiology iz juna 2019. procjenjuje da će se s toplijim i vlažnijim vremenom dva komarca, koji šire bolesti, Aedes aegypti i Aedes albopictus proširiti u Aziju, Sjevernu Ameriku i Evropu, dovodeći dodatnih 2,3 milijarde ljudi u opasnost od denga groznice do 2080. godine.