Blaga zima pogoduje razmnožavanju glodara

Blaga zima utiče na brojnost glodara koji u ovom periodu prave ogromnu štetu u skladištima, a i u voćnjacima krajem februara ili početkom marta. Pacov pojede sedam puta više hrane od miša, ali miš za deset puta više razbaca i oneštiti uskladištenu hranu.

Štetnost glodara i uticaj na ljudski organizam

Osim što pojedu i oneštite hranu, oni su veliki prenosioci zaraznih bolesti, a uz sve to vrlo brzo stupaju u rodnost i reprodukuju se. Glodari prenose oko trideset bolesti, kao npr. hemoragijska groznicu, tifus, bjesnilo, tuberkulozu, leptospirozu, trihinelozu itd. Uzročnike zaraznih bolesti glodari najčešće šire onečišćenjem vode, namirnica i površina urinom, fecesom i slinom ili sekretom žlijezde kojom obilježavaju svoj teren. Ženka miša stupa u rodnost sa tri mjeseca, a mužjak sa četiri ženka mlade nosi samo 21 dan. Razmnožavaju se tolikom brzinom da jedan par godišnje može dati i do 15.000 potomaka, pa iz tog razloga moramo ozbiljno shvatiti ovaj problem i preventivno i na vrijeme ga rješavati.

Veoma je važno pratiti i kontrolisati da se ne prenamnože, a blaga zima kakva je ova za sad im ide u korist, stoga obratite pažnju. Deratizacija, dezinsekcija i dezinfekcija (DDD) je mjera koja se sprovodi u jesen i proljeće u stambenim prostorima i raznim skladištima. DDD se provodi u humanoj i veterinarskoj medicini i zakonom je regulisana obavezna mjera koja ima za cilj da zaštiti i očuva zdravlje ljudi i životinja. Sprovode se na velikim farmama, fabrikama stočne hrane, klaonicama, većim, a u posljednje vrijeme i manjim poljoprivrednim gazdinstvima.

Deratizacija, dezinsekcija i dezinfekcija (DDD) je mjera koja se sprovodi u jesen i proljeće u stambenim prostorima i raznim skladištima.

Štetni glodari od javnozdrastvene važnosti su: crni štakor (Rattus rattus), štakor plodojed (Rattus rattus var. frungivorus), aleksandrijski štakor (Rattus rattus var. alexandrinus) i sivi, smeđi ili kanalski štakor (Rattus norvegicus), zatim miševi: kućni miš (Mus muculus domesticus) i drugi štetni glodari: poljski miš i voluharice.

Deratizacija podrazumijeva skup različitih mjera koje je potrebno sprovesti radi smanjenja populacije ili brojnosti štetnih glodara ispod praga štetnosti, zaustavlanje razmnožavanja ili potpuno uništenja prisutne populacije štetnih glodara koji su prenosioci uzročnika raznih bolesti.

Metode za hvatanje i regulaciju populacije glodara

Metode za hvatanje i regulaciju brojnosti glodara su:

1. Mehaničke metode (mišolovle, štakorlovke, ljepljive ploče, ljepilo za miševe, upotreba vode - rusko bure)
2. Fizičke metode (primjena električne energije, ultra zvuka, toplote)
3. Biološke metode (prirodni neprijatelji, pacov vuk, primjena mikoorganizama)
4. Hemijske metode (primjena rodenticida, primjena repelenata, primjena homosterilanata)

Noviji način suzbijanja, a spada u ekološki pristup suzbijanja glodara je upotreba ljepljivih ploča za miševe, ne sadrži nikakve hemijske otrove. Omogućava jednostavno suzbijaje miševa u domaćinstvu, kao i u javnoj i kominalnoj higijeni. Visok kvalitet ljepila kao i intenzivna žuta boja privlači i hvata miševe, pacove, ali i ostale gmižuće i leteće insekte.

Dolaskom hladnijih dana miševi i ostali glodari napuštaju prirodno stanište i uvlače se u fabrike stočne hrane, štale, skladišta hrane, farme, tavane, podrume, stambene prostore itd. Iz tog razloga potrebno je te prostore držati urednim bez rasute hrane i otpadaka gdje bi se mogli zavlačiti, hraniti i razmnožavti štetni glodari.