Biostimulatori su odgovor na visoke cijene đubriva?

Poslednjh mjeseci cijene poljoprivredih đubriva rapidno rastu što predstavlja veliki izadatak za proizvođače. Ova godina je donijela velika poskupljenja koja rezultiraju smanjenjem zasijanih površina. Altrenativa je upotreba prirodnih, ali i biostimulatora.

Pravilnik o đubrivu, Zeleni plan, strategije od farme do viljuške i integrisana proizvodnja usjeva, kao i klimatske promjene, zahtijevaju mnogo od ratara, povrtara i voćara. Ulaganja za nabavku mineralnih đubriva postaju sve veća. Zbog toga se mnogi okreću upotrebi biostimulatora.

Kako bi se spriječili gubici nutrijenata ili kako bi ostali barem na istoj razini, potrebno je povećati njihovu efikasnost, odnosno učiniti ih pristupačnijim za usvajanje. 

Ni gnojiva ni pesticidi

Koliko je njihova upotreba značajna govori i podatak da su definisani standardima EU: "Biostimulansi nisu ni gnojiva ni pesticidi. Umjesto toga, to je generički izraz za novu klasu proizvodnih resursa prema Uredbi EU o proizvodima gnojiva (EU 2019/1009). U budućnosti će formirati nezavisnu grupu proizvoda sa CE oznakom (PFC 6)", navodi agrarheute. 

Brojne su prednosti korištenja biostimulatora - kako ih odabrati?

Oni nude nove, komplementarne načine za integrisanu biljnu proizvodnju kako bi se osigurao kvalitet i prinos. Sami ne daju hranljive materije, ali svojim djelovanjem omogućavaju biljkama da ih usvajaju, iskoriste na najefikasniji način jer podržavaju metaboličke procese.  Na taj način pospješuju prirodne fiziološke procese. Njihov učinak nadilazi učinak đubriva, jer bi trebalo da optimizuju efikasnost đubriva i smanje unos hranljivih materija.

Velika pomoć biljkama

Razne su vrste ove vrste proizvoda. Njihov sastav su različite materije ili mikroorganizmi koji stimulišu prirodne procese i tako povećavaju unos nutrijenata i efikasnost te poboljšavaju toleranciju na stres. Najčešće se radi o huminskim ili amino kiselinama, ekstraktima algi, mikroorganizmima, anorganskim ili bio supstancama.

Klimatske prilike se mijenjaju i biljke koje uzgajamo su sve više izložene stresu, zbog toga im je potrebna naša pomoć, posebno kada su u pitanju sušni periodi tokom proljeća, oporavak od djelovanja mraza, ili pak ekstremno visokih temperatura i suše tokom ljeta.

Svojim djelovanjem oni jačaju korijen biljke, poboljšavaju zemljište, ali i usvajanje hraniva - prevode nepristupačna u pristupačne oblike da ih biljke mogu usvajati, poboljšavaju strukturu tla, mijenjaju pH reakciju tla, djeluju na proces azotofiksacije, poboljšavaju imunitet biljaka koje uzgajamo.

Prema riječima dr. Svena Hartmanna, šefa odjela za ishranu biljaka i biostimulansa u Industrieverband Agrar e.V., udruženja koje zastupa interese agrokemijske industrije u Njemačkoj, ova sredstva prvenstveno utječu na lokacije i okolišne uvjete  i predstavljaju "alat" uz zaštitu usjeva, đubrenje i sjeme, ali nisu zamjena za đubrivo. Prema njegovim riječima, neophodno je donijeti standarde o kvaliteti i uraditi ispitivanja kako bi se pokazale prednosti takvih preparata.