• Poljoprivredno zemljište
  • 11.09.2019. 15:30

BiH: Neiskorišteno 50 posto poljoprivrednog zemljišta, a hranu uvozimo

Bijeljinac Ljubo Maletić ima 7 hektara obradive zemlje, na kojoj već godinama uzgaja pšenicu i kukuruz. Računicom je na kraju godine zadovoljan, ali nije zadovoljan pomoći države. Ukoliko se dosadašnji trend nastavi, predviđa da će Semberija ostati bez poljoprivrednika.

Foto: PublicDomainPictures
  • 70
  • 51
  • 0

Prema podacima katastra, u Bosni i Hercegovini 50 posto od ukupnoga zemljišta je neiskorišteno. Dobar dio toga, ovisno od geografskog položaja, mogao bi biti iskorišten u poljoprivredne svrhe. Međutim, zbog nepostojanja zakona o zaštiti zemljišta, kao i neplanske proizvodnje, te neregulisanog tržišta, posljednjih godina primjetno je smanjenje obrađivanja zemlje, navodi Federalna.ba

Smanjujemo proizvodnju i uvozimo hranu

Bijeljinac Ljubo Maletić ima 7 hektara obradive zemlje, na kojoj već godinama uzgaja pšenicu i kukuruz. Računicom je na kraju godine zadovoljan, ali nije zadovoljan pomoći države. Ukoliko se dosadašnji trend nastavi, predviđa da će Semberija ostati bez poljoprivrednika.

Proizvodnja i obradivost zemljišta iz godine u godinu, ipak, opada. Od ukupne površine, trenutno je samo oko 42 posto poljoprivredno zemljište. Dok smanjujemo proizvodnju, uvozimo hranu. Tri milijarde maraka za uvoz hrane na godišnjem nivou slika su apsurda bh. društva, ali i politike, komentira Federalna.ba. Nepostojanje zakona o zaštiti zemljišta, neregulisano tržište, slabi podsticaji - sve su to razlozi zašto bh. građani olako odustaju od poljoprivrede.

Poljoprivreda sve manje atraktivna

"Imamo resurse, imamo mogućnosti, ali poljoprivreda je takva proizvodnja koja zahtjeva ulaganja, koja hoće da se potiče, koja mora da ima iza sebe državu, koja mora da da određene mjere. Mi u nekim dijelovima proizvodimo sveg i svašta. Nemamo tu evaluaciju proizvodnje, pa da kažemo - ovo su područja za proizvodnju povrća, za proizvodnju voća, za vinograde...", kaže Esad Bukalo, direktor Zavoda za agropedologiju FBiH.

Poljoprivreda je sve manje atraktivna u našoj zemlji jer ova oblast nije dovoljno regulisana. Činjenica da Federacija nema prostorni plan takođe utiče na obim poljoprivredne proizvodnje. Na to ukazuje i posljednji primjer mještana mostarskih južnih naselja koji su protestom pokušali ukazati nadležnima na pogubnost izgradnje autoputa u Mostaru, koji bi prolazio kroz njihova imanja i trajno uništio najkvalitetnija poljoprivredna zemljišta.

Neproduktivna mala gazdinstva

"Mi nismo riješili državno zemljište, koje je bilo veliko, organizovano, široko. Mogli smo ga koristiti za različite namjene - to još pravno i kako god hoćete nije riješeno. S druge strane imamo jako mala gazdinstva. Ta mala gazdinstva ne mogu nikako biti produktivna, a mi nismo riješili problem ni iznajmljivanja tih gazdinstava, niti komasacije, okrupljavanja, niti tome slično", upozorava Hamid Čustović, profesor na Poljoprivrednom fakultetu UNSA. 

Udruženja poljoprivrednika već odavno upozoravaju da ovu oblast treba tretirati država, jer bi se tada izbjegle brojne malverzacije za ono još malo poljoprivrednika koji obrađuju svoju zemlju.


Tagovi

Poljoprivredno zemljište Hamid Čustović Okrupnjavanje Esad Bukalo Neiskorištenost


Autorica

Maja Celing Celić

Maja Celing Celić

Maja je hobi vrtlarica s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi