Američka vlada želi zamračiti sunce - moglo bi biti kobno za poljoprivredu?

U strateškom dokumentu Vlade SAD-a predložena je ideja da se stvori štit od čestica sumpordioksida u atmosferi koji bi štitio Zemlju od sunčeve svjetlosti, izvještava Agrarheute.

Nepredvidiv eksperiment

Rezultat takvog djelovanja bilo bi manje svjetlosti koja bi dopirala na površinu, manje globalno zagrijavanje, a što bi klimatsku krizu stavilo pod kontrolu. Međutim, posljedice takvog geoinženjeringa su nepoznate, navodi autor članka Peter Laufmann. 

Kaže da stručnjaci upozoravaju da je ovakav eksperiment skup, složen i nepredvidiv. Ističe i da više šanse da se klimatska kriza stavi pod kontrolu ima poljoprivredna proizvodnja.

U svom planu američka Vlada slijedi četiri pristupa od kojih je prvi unošenje aerosola (sustav čestica krutih tvari ili kapljica tekućine, op.ur.) u atmosferu. Imitirala bi se prirodna pojava kao što je erupcija vulkana Pinatubo na Filipinima 1991. godine uspjela sniziti globalnu temperaturu na kratko vrijeme.

Skupe investicije

Da bi se temperatura održala kao što je bila 2020. godine (tada su se emisije stakleničkih plinova u EU-u smanjile za 31% u odnosu na 1990. i dosegle najnižu razinu u 30 godina, op.ur.), moralo bi svake godine u atmosferu unijeti pet do osam puta više sumpordioksida nego što je proizvodio Pinatubo. Ideja je da se čestice sulfata unesu u stratosferu avionom. To bi koštalo 18 milijardi dolara godišnje kroz nekoliko vijekova. Japanski istraživači su izračunali da bi za pad temperature za jedan stepen svakog dana 6.700 aviona moralo nositi sumpordioksid u stratosferu.

Na papiru je još nekoliko ideja.

Brodovi bi imali zadatak da prskaju morsku vodu u zrak kako bi stvorili posebno svijetle oblake koji reflektiraju svjetlost. Krovovi kuća bi trebali biti bijeli, jer reflektuju više sunčeve svjetlosti. Oni bi zamijenili polarni led koji ima istu funkciju, a nestaje. U svemiru bi bila instalirana solarna jedra, no sve to zvuči poput naučne fantastike.

Posljedice za prirodu i poljoprivredu

Zasićenje atmosfere česticama sulfata je opasno, upozorava Laufmann te dodaje da osim što više ne bi bilo plavog neba, zrak bi bio poput mliječnog vela što bi značajno promijenilo vrijeme. Piše kako znanstvenici s Instituta za meteorologiju Max Planck, očekuju da bi diljem svijeta moglo biti manje kiše. 

Smatra kako su ove ideje nezrele te da je realnije i jeftinije smanjiti emisije CO2 na vrijeme i podržati ekosustave, a to znači očuvanje i promicanje prirodnih ponora ugljika kao što su prašume ili močvare. Također, može se dodatno izvući CO2 iz atmosfere kroz pametno korištenje zemljišta, bilo da su to šume ili poljoprivredne površine koji imaju potencijal smanjiti ukupne emisije za 18 posto.