Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Akademik Franjo Tomić
  • 04.06.2018. 12:00

Akademik Tomić: Poljoprivreda nam je ekstenzivna i neuspješna - rješenje je u navodnjavanju

Navodnjavanje osigurava stabilnu proizvodnju i na kraju konkurentne proizvode. Bolje rečeno, navodnjavanje oplemenjuje poljoprivredu. To posebno dolazi do izražaja danas kada su prisutne klimatske promjene, ističe Tomić.

Foto: Maja Celing Celić
  • 235
  • 15
  • 0

"Klimatske promjene su toliko ozbiljna stvar da struka i znanost moraju voditi brigu o tom problemu jer one sa sobom nose nepogode, visoke temperature i slijedom toga strahovite suše koje čine velik problem u poljoprivredi. Pojavljuju se poplave, odnosno veći intenzitet kiša, a tu su i požari čime se izazivaju i druge nepogode koje utječu i na gosopdarstvo i život čovjeka. Zato posebno znanost i struka trebaju više voditi računa. Treba detaljnije ući u istraživanje tih pojava kako bismo učinili nešto preventivno, ublažili nastalu štetu, ali ju i sanirali. Svi skupovi, sve teme koje se stavljaju na dnevni red vezano uz klimatske promjene itekako dobro dolaze jer se u razmjeni mišljenja dolazi do rezultata i do onoga što treba činiti i kako se ponašati", riječi su akademika Franje Tomića, znanstvenika iz Hrvatske koji se bavi biotehničkim znanostima, a  u svojoj se dugoj karijeri posvetio agroekologiji i poljoprivrednim tehnikama, s naglaskom na poljoprivredne melioracije.

Franjo Tomić: Genetika i navodnjavanje su kjučni

Tomić se prisjeća kako je prije 35 godina bio na jednom znanstvenom, svjetskom skupu u Philadelphiji gdje je istaknuto kako će budućnost poljoprivrede ovisiti o genetici i navodnjavanju. Dakle, misli se na klasičnu genetiku, ne GMO. Ističe da, kada je riječ o navodnjavanju, u svijetu se danas navodnjava 18 posto obradivih površina, u Europi 13 posto, u okolnim zemljama oko 15 do 20 posto, a u Hrvatskoj, koju daje kao primjer, tek 1 posto i to ako se govori o obradivim površinama.

Akademik Tomić nedavno je o klimatskim promjenama govorio i na znanstvenom skupu u Vukovaru

"Govoreći o onima koje se koriste, navodnjavamo oko 1,3 posto. Hrvatska ima 2,955 milijuna hektara poljoprivrednih površina, obradivih 2,149 milijuna, a obrađuje se 1,5 milijuna hektara. Dakle, dio koji se ne obrađuje, on predstavlja potencijal za unaprijeđenje poljoprivrede", naglašava Tomić te dodaje da navodnjavanje ne samo da osigurava uspješnu proizvodnju jer bilje u suši strada nego omogućava raznoliku poljoprivrednu proizvodnju

Prekinuti s ekstenzivnom poljoprivredom

"Osim toga, navodnjavanje osigurava stabilnu proizvodnju i na kraju konkurentne proizvode. Bolje rečeno, navodnjavanje oplemenjuje poljoprivredu. To posebno dolazi do izražaja danas kada su prisutne klimatske promjene. Zbog toga što slabo stojimo s navodnjavanjem, naša poljoprivreda ne samo da je neuspješna, nego je ekstenzivna. Imamo njivske kulture, livade i pašnjake jer postoji navika i jer je to najlakše.

Moramo podići svijest da kod takve proizvodnje gdje se izmjenjuju tek dvije ili tri kulture - pšenica, kukuruz i možda još neka okopavina poput šećerne repe, kod tih kultura godišnje poljoprivredne površine stoje osam do deset mjeseci neobradive. One se ne koriste u takvoj strukturi i u takvom plodoredu. Takva poljoprivreda ne može opstati i ne može biti konkurentna. U raznoliki uzgoj kultura se može ići samo kroz navodnjavanje i kroz znanje te promjenu u navici", pojašnjava Tomić te navodi hrvatski primjer gdje je 94,5 posto površina pod njivskim kulturama, livadama i pašnjacima, a svega 5,5 posto pod profitabilnim ili intenzivnim kulturama, kao što su povrćarske i voćarske, dakle unosnijim, profitabilnijim kulturama. 

Bogati vodnim resursima

Tomić je rezolutan kada je riječ o navodnjavanju jer, kako kaže, ono može značajno unaprijediti poljoprivredu, posebno zato jer su ovi prostori bogati vodama.

Navodnjavanje osigurava stabilnu proizvodnju i na kraju konkurentne proizvode. Bolje rečeno, navodnjavanje oplemenjuje poljoprivredu.

"Hrvatska je treća u Evropi, a osma u svijetu po vodama. Zašto? Zato jer imamo 32.800 metara kubnih vode po stanovniku godišnje. Danas u cijelom svijetu 65% stanovništva ima ispod 5.000 metara kubnih po stanovniku godišnje, a 35% stanovništva ima ispod 2.000 metra kubna. To bogatstvo vodama moramo iskoristiti i primijeniti na navodnjavanje. Također, Hrvatska ima 0,48 posto metara četvornih obradivih površina po stanovniku. Europa ima 0,38, Afrika 0,27, a Azija 0,14 posto hektara po stanovniku. Dakle, bogati smo i s tlima i vodama i prirodnim uvjetima", činjenice su o kojima govori Tomić, a mogle bi se primijeniti i na ostale zemelje ex Yu. Kaže kako su resursi u silnim vodama, manjim i većim, bilo da se radi o jezerima, vodotocima ili akumulacijama. "Dakle, vode ima u izobilju, no vodu treba dovoditi na poljoprivredne površine, uložiti u navodnjavanje. Ono je perspektiva i oplemenjivanje poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje raznolikih proizvoda koji će biti konkurentni na tržištu."

Navodnjavanje je perspektiva i oplemenjivanje poljoprivredne proizvodnje, ustrajan je Tomić

Navodnjavanje može biti i problematično

No, navodnjavanje može imati i negativan utjecaj na tlo, okoliš i samu poljoprivredu i to, kako ističe Tomić, u slučaju da se navodnjava s nekvalitetnom vodom i u slučaju nestručnog navodnjavanja. To znači da na nekim lokacijama zbog navodnjavanja može doći do povećanja podzemnih voda do te razine da bi doveli do zamočvarivanja površina. Navodnjavanje može izazvati i nepogodnosti ukoliko se nestručno izvodi. 

Osvrnuo se Tomić i na sustav poticaja, a rješenje vidi u regionalizaciji poljoprivredne proizvodnje kojom se određuju područja ovisno od klimatskih prilika, na tlo, trgovačke uvjete, koje kulture i koje grane privrede poticati u određenim područjima. Kaže kako u tom smislu treba napraviti strategiju poljoprivredne proizovodnje te čak i poticaje usmjeriti prema takvim ciljevima. Prema Tomiću, poticaji moraju doživjeti promjene ili preispitivanje


Tagovi

Akademik Franjo Tomić Navodnjavanje Poticaji Raznolika poljoprivreda Konkurentnost Akumulacije


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.